U suvremenom svijetu višak kilograma često postaje problem ne samo za odrasle, već i za djecu. Sastavljanje jelovnika djeteta nakon odvikavanja velika je odgovornost. Autorica knjige “Svjesna prehrana” govori o tome kako treba izgledati zdrava prehrana. Kako smršaviti promjenom načina razmišljanja” nutricionistica Daria Savelyeva.
O pristupu prehrani
Trenutno se majke obično oslanjaju na gotove kašice, sokove, dječju hranu, kekse i krušne proizvode, dok se djeca odmah navuku na jednostavne ugljikohidrate. Ako dijete zna što je kolačić, sigurno će ga izabrati umjesto jabuke ili mrkve. Ovakav pristup prehrani dovodi ne samo do viška kilograma, već i do problema sa zubima. Inače, stomatolozi najviše mrze kekse (poput čipsa), jer se svi dugo tope u ustima, lijepe se i dugo ostaju na zubima, uništavajući nježnu caklinu koja se razvija.
U prehrani djeteta nije toliko bitan njezin učinak na tjelesnu spremnost, koliko njome dobivena razina energije, učinak na učenje, formiranje kostiju, imunitet te unos cijelog spektra hranjivih tvari. Nevjerojatno je koliko su anemije, rahitisa, pretilosti, poremećaja kognitivnih funkcija, te bolesti štitnjače i kostiju danas u ekonomski uspješnim zemljama postali kod djece.
O zdravoj prehrani
Zdrava prehrana za dijete trebala bi izgledati otprilike ovako: 40% – povrće i voće, 30% – složeni ugljikohidrati (žitarice), još 30% – proteini sa zdravim mastima. Plus mliječni proizvodi (po mogućnosti fermentirano mlijeko) i slatki desert 1-2 puta dnevno – do 100 g ukupno. Djeca mlađa od 15 godina ne trebaju dodatke prehrani bez posebnih uputa liječnika: moraju dobiti sve korisne tvari iz hrane.
Naravno, u dječjoj prehrani ne smiju biti industrijski prerađeni proizvodi, ne uvodite ih u kobasice i poluproizvode. Transmasti su također vrlo opasne za mozak u razvoju i metabolizam u razvoju. Prisutnost “otpada od hrane” u djetetovoj prehrani postavlja snažne temelje za poremećaje prehrane i razne metaboličke probleme. “Bavi se sportom, aktivan je”, ponekad čujemo od roditelja, ali to nije isprika jer se aktivnost s vremenom može smanjiti, ali loše prehrambene navike ostaju.
Osim toga, stručnjaci preporučuju minimiziranje dodanog šećera – sokove, slatki čaj, bijeli kruh (sendviče), kiflice, pekmez i kekse dajte djeci samo povremeno. Norma šećera za dijete je 6 žličica dnevno, pa je od ranog djetinjstva vrijedno učiti da su slatkiši maksimalno voće, a sve ostalo povremeno iu malim količinama. Ako u početku previše zasladite hranu, ništa manje slatko više neće biti dobro. Djeca često odbijaju normalnu hranu jer je okus jednostavno pokvaren.
Za djecu ne biste trebali kupovati i pripremati jela s najvećim sadržajem kalorija. Jedan standardni brzi ručak za dijete već je dnevna norma. Pilav s masnim mesom i velikim komadom maslaca ili prženi kotleti s velikom porcijom pire krumpira, posvuda dodajući sir i majonezu – to su potencijalni zdravstveni problemi, ne samo s težinom. Osim toga, visokokalorična hrana je prazna u pogledu mikronutrijenata. Uključivanjem u prehranu djeteta roditelji stvaraju nedostatak vitamina i minerala od djetinjstva. Ako je djetetova težina unutar normalnog raspona, morate djelovati prema vlastitom i njegovom nahođenju, ali nemojte pretjerano hraniti. Ako je stao, znači da nije gladan, neka za sada prošeta.
Također je važno da dijete ne zaboravi piti vodu jer ona regulira sve, od rasta i obnavljanja stanica do tjelesne temperature. Dnevni unos vode za dijete je od 7 do 14 čaša, ovisno o dobi.
Gluten može negativno utjecati na dječji mozak, stoga se preporučuje odabir žitarica bez glutena. Mliječni proizvodi trebaju biti bez ikakvih dodataka, samo mlijeko treba biti punomasno i punomasno, po mogućnosti kozje. Eksperimentirajte s bjelančevinama: djeca ih moraju dobiti bez obzira na to sviđaju im se ili ne. Potražite onu koja vam se sviđa.
Dnevni jelovnik djeteta trebao bi sadržavati oko 14 g vlakana na svakih tisuću kalorija, kao i kalcij, željezo, vitamine B12, C, D i E. Ako liječnik ipak propisuje vitamine, bolje je uvesti pojedine komponente, a ne dati prednost na multivitamine. Djeca izvrsno apsorbiraju hranjive tvari i iz prehrane i iz dodataka prehrani, a to je visok rizik od hipervitaminoze.
Nijanse prehrane i tjelesne aktivnosti
Vrlo je važno uzeti u obzir još nekoliko nijansi.
- Normalna tjelesna aktivnost djeteta je najmanje 4-6 sati dnevno.
- Da bi dobilo vitamin D, dijete mora biti na suncu (naravno, ne na jakom, već na blagom).
- Smanjite sterilnost, antibakterijska sredstva i omatanje.
- Dajte djeci cijelo voće umjesto pirea: neka nauče žvakati.
- Odredite rutinu: doručak, ručak, večera i međuobrok. I nema žvakanja bez prestanka!
Zapravo, djeca po prirodi dobro razumiju normalnu hranu i čak imaju averziju prema hašišu, kemikalijama, bojama i umacima. Nažalost, brzo izblijedi jer im se odmah daju “super ukusna” i “super slatka” “cijepljenja”.