Često se oni koji su u djetinjstvu doživjeli teške događaje boje imati vlastitu djecu. Nakon što su doživjeli traumatično iskustvo, mnogi se odrasli boje da će ih negativna iskustva natjerati da prema svome djetetu ponove loš scenarij koji su naučili u djetinjstvu. Je li stvarno?
Koje iskustvo može traumatizirati za godine koje dolaze?
Smatra se da osim nesreća i događaja koji izravno ugrožavaju život i zdravlje, traumatični mogu biti i svi životni uvjeti koji onemogućuju djetetu osjećaj fizičke i psihičke sigurnosti. Primjerice, obiteljske prilike u kojima dijete živi i svjedoči obiteljskom, fizičkom, spolnom, psihičkom zlostavljanju, zanemarivanju ili zanemarivanju. Zajednički život s srodnikom koji boluje od psihičkih poremećaja također se može klasificirati kao traumatski događaj.
Simptomi traume
Traumatski događaji imaju kratkoročne i/ili dugoročne fizičke i psihičke posljedice. Oni mogu utjecati na sposobnost osobe da se prilagodi različitim životnim uvjetima. Ako imate sljedeće simptome, oni su najvjerojatnije posljedica traumatičnog događaja, bilo da se dogodio davno ili nedavno.
- Noćne more ili nametljiva sjećanja zbog kojih se osoba osjeća kao da ponovno proživljava traumatski događaj.
- Izbjegavanje situacija, mjesta ili ljudi koji vas podsjećaju na traumu.
- Stalna budnost, sumnjičavost, kratkotrajnost, razdražljivost, napadaji bijesa, poteškoće sa spavanjem i koncentracijom.
- Osjećaj nepovezanosti s vanjskim svijetom, poteškoće u izražavanju emocija.
- Osjećaj beznađa, negativna percepcija sebe i/ili drugih.
Istraživanja pomažu razumjeti kako različite vrste traume utječu na preživjele. Događa se da neki traumatični događaji, koji se na prvi pogled čine neozbiljnima, dovedu do ozbiljnih posljedica u kasnijem životu.
Posljedice traume mogu imati vanjske manifestacije i biti uočljive drugima ili ostati unutarnje i ne manifestirati se otvoreno. Osim toga, osoba koja ima posttraumatske simptome možda se ne smatra traumatiziranom onim što joj se dogodilo. Ako ste kao dijete svjedočili ili bili žrtva traumatičnih događaja, bitno je razumjeti vlastita iskustva.
Kako se manifestiraju traume iz djetinjstva?
Iščekivanje djeteta i prva godina njegova života teška je faza za svaku odraslu osobu. Sa stajališta psihičkog blagostanja, ovo se vrijeme smatra jednim od najkritičnijih razdoblja u životu. Neka istraživanja pokazuju da porod može predstavljati još veći izazov ako je roditelj tijekom djetinjstva doživio teške životne okolnosti.
Novopečenim mamama i tatama koji su imali teško djetinjstvo možda će biti teže prilagoditi se roditeljstvu, no većina će se nositi s problemima iz prošlosti.
Stručnjaci kažu da je sasvim moguće postati dobar roditelj, čak i ako je odrasla osoba u djetinjstvu bila suočena s fizičkim, seksualnim, emocionalnim zlostavljanjem, konzumiranjem droga i alkohola ili psihičkim problemima u bliskoj rodbini.
Međutim, važno je prepoznati učinke traume iz djetinjstva. To vam pomaže da bolje razumijete svoje emocije i pronađete načine za ublažavanje učinaka nesretnih iskustava iz djetinjstva. Većina roditelja koji su doživjeli zlostavljanje neće reproducirati ponašanje koje su sami doživjeli u odrasloj dobi. Ali za to je potrebno obaviti određeni analitički rad. Štoviše, takvo će razmišljanje biti korisnije ako se ne odvija samostalno, već uz podršku psihologa, socijalnog radnika, prijatelja i rodbine.
Zdravstveni rizik
Budući roditelji trebaju znati da je rizik od depresije i anksioznosti, kao i zlouporabe droga i alkohola veći ako je osoba bila zlostavljana u djetinjstvu. Trudnoća je u tom pogledu posebno osjetljivo razdoblje, jer može potaknuti teška sjećanja i pojačati neke simptome kod jedne od pet žena koje dožive traumatične događaje.
Ujedno, iščekivanje djeteta dobar je trenutak da se prisjetite svojih prošlih obiteljskih iskustava i zapitate se kakav roditelj želite biti. Treba imati na umu da sjećanja na teško djetinjstvo i teške odnose s roditeljima mogu biti izrazito bolna i izazvati različite reakcije:
- fizički simptomi (povećan broj otkucaja srca, plitko disanje, napetost mišića);
- jake emocije (bijes, strah, očaj, razdražljivost prema određenim situacijama ili ljudima);
- poremećaj komunikacije s okolnom stvarnošću, izolacija, koja prisiljava osobu da se udalji od svega što se događa i ne sjeća se njegovih riječi i postupaka;
- izbjegavanje komunikacije i uklanjanje svega što podsjeća na prošlost;
- korištenje alkohola i/ili droga ili samodestruktivno ponašanje u pokušaju da se osjećaju bolje ili ublaže svoje stanje.
Stres i zlostavljanje doživljeno u djetinjstvu utječe na to kako tijelo reagira na teške situacije u odrasloj dobi. Ove navike mogu utjecati na razvoj fetusa, a zatim i djeteta: neka djeca rođena od roditelja koji su bili zlostavljani kao djeca mogu doživjeti tjeskobu i probleme u ponašanju. Ali ne biste se trebali osjećati krivima zbog ove situacije. Negativan utjecaj na dijete može se smanjiti tako da mu se osigura dobra njega i sigurnost te da se nauči kontrolirati.
Kako se nositi s posljedicama traume
Roditelji koji su doživjeli teške životne situacije mogu si pomoći da se nose s posljedicama pridržavajući se određenih pravila.
- Potrebno je biti dobar prema sebi i prepoznati da su traumatski simptomi normalna reakcija na doživljeni stres.
- Budi strpljiv. Prevladavanje poteškoća izazvanih traumom je proces koji zahtijeva vrijeme.
- Shvatite da misli i sjećanja na traumu mogu uzrokovati nevolju. Potrebno je tolerirati činjenicu da oni postoje.
- Odaberite pravu strategiju za rješavanje stresa kako biste se naučili osjećati sigurno. U tome vam mogu pomoći razne tehnike koje su razvili psiholozi.
- Budite strpljivi sa svojom djecom i pokušajte razumjeti što uzrokuje njihovo ponašanje.
- Potražite stručnu pomoć. Psihoterapija će vam pomoći da shvatite što se dogodilo, kako to utječe na vaš život i kako se možete izvući iz teške situacije. Psiholog ili psihoterapeut naučit će vas odrediti stupanj stvarne opasnosti pojedine situacije, procijeniti utjecaj traume na misli, osjećaje, ponašanje i odnose s drugima, nadati se najboljem i odabrati pravu strategiju osobnog razvoja.
Fotografija: Collection/iStock