Pretjerano korištenje uređaja sa zaslonom od najranije dobi može dovesti do kašnjenja u razvoju i utjecati na školske godine. Do ovih su zaključaka došli znanstvenici s Moskovskog gradskog pedagoškog sveučilišta tijekom istraživanja utjecaja digitalnog okruženja na mentalni razvoj djece.
Učinak je posebno vidljiv u školskoj dobi
Danas je većina domaćih i inozemnih istraživanja, kako ističu autori rada “Život djece u digitalnom svijetu očima roditelja”, posvećena proučavanju utjecaja digitalnog okruženja samo na pojedine aspekte psihičkog razvoja. Prilično je teško stvoriti cjelovitu sliku na temelju tako različitih podataka. Stoga su znanstvenici MSPU-a proveli opsežno istraživanje utjecaja digitalnog okruženja na ključna područja razvoja školske djece općenito.
Prema istraživanjima, glavni čimbenici rizika za zdravlje djece u digitalnom okruženju su sljedeći:
- pojačani stres (vizualni, slušni i neuropsihički);
- neaktivnost;
- elektromagnetska radijacija;
- stres zbog gubitka informacija;
- formiranje ovisnosti.
Utvrđeni su i štetni učinci na držanje i tijelo zbog položaja u kojem se dijete nalazi tijekom korištenja digitalnih uređaja. Nesvjesno se pokušava približiti monitoru, izvijajući vrat i saginjući se. Kao rezultat toga, tijekom proteklog desetljeća zabilježen je pad vidne oštrine kod djece.
Osim toga, prema WHO-u, u zemljama srednjeg i visokog dohotka (tj. gdje djeca imaju više ili manje slobodan pristup gadgetima), oko 50% adolescenata i mladih odraslih osoba izloženo je glasnoj buci osobnih audio uređaja, što može dovesti do djelomičnog ili potpunog gubitka sluha.
"Najveći rizici za razvoj djece povezani su s napravama na ekranu koje se koriste u svrhu zabave", kaže Sergej Stepanov, voditelj istraživačkog projekta, profesor na Institutu za pedagogiju i psihologiju obrazovanja na Moskovskom državnom pedagoškom sveučilištu. — Što prije dijete počne koristiti digitalne uređaje, to teže mogu biti posljedice za razvoj viših mentalnih funkcija: zaostajanje u razvoju govora, pažnje, pamćenja i mišljenja. To posebno počinje utjecati na sposobnost i spremnost za učenje, samorazvoj i kreativnu aktivnost tijekom školskih godina.”
Kako je napomenuo profesor, ako se gadgeti štedljivo koriste u razvojne i obrazovne svrhe, onda možemo očekivati da će biti korisni za razvoj viših mentalnih funkcija kod djece i adolescenata.
Ipak, rezultati istraživanja pokazali su da većina školaraca gadgete koristi za zabavu, i to neumjereno: gotovo 60% roditelja navelo je da njihova djeca elektroničke uređaje koriste za slobodno vrijeme, a samo 40% za učenje i širenje vidika. Gotovo 70% roditelja ne brani svojoj djeci gledanje TV emisija, a 60% ne ograničava djeci korištenje igraćih konzola. Istodobno, 66% odraslih postavlja ograničenja u korištenju pametnog telefona, 57% odraslih, a 47% tableta, rekli su znanstvenici.
Kako bi se smanjili negativni učinci digitalizacije, školarci moraju razvijati intelektualne i kreativne sposobnosti, ističu znanstvenici. To se uglavnom događa dodatnim obrazovanjem. Po njihovom mišljenju, školsko obrazovanje također treba povećati kreativnu komponentu, koja sada očito nedostaje u učionici.
Neke digitalne tehnologije naspram drugih
“Nije slučajno što se nedavno zaoštrila rasprava o obrnutom Flynnovom efektu, prema kojem je u posljednja dva do tri desetljeća došlo do regresije intelektualnog potencijala čovječanstva, posebice u visokorazvijenim zemljama svijeta”, napominju istraživači.
Flynnov učinak statistički je fenomen koji rezultira postupnim povećanjem kvocijenta inteligencije (IQ) tijekom godina, kako u pojedinim zemljama, tako i diljem svijeta. Ako je tijekom 20. stoljeća ovaj pokazatelj rastao u prosjeku za 3 boda po desetljeću, onda je u 21. stoljeću došlo do pada razine IQ-a za oko 1,5 bodova po desetljeću. Neki istraživači ovaj pad prosječne inteligencije izravno povezuju s uvođenjem informacijske tehnologije – kažu, ljudi sada moraju manje razmišljati, samo pritisnuti nekoliko gumba.
Prema znanstvenicima, obećavajući način za sprječavanje negativnog utjecaja ekranskih tehnologija na školsku djecu bit će korištenje umjetne inteligencije i Big Data u obrazovne svrhe.
“Dinamika procesa učenja svakog pojedinog djeteta, s njegovim poteškoćama i nerazumijevanjem, obično ostaje izvan pozornosti učitelja kada predaje nastavu u razredu s više od 15 djece”, objašnjava Sergej Stepanov. “A budući da ima gotovo dvostruko više djece koja studiraju u redovnim razredima, mogućnost digitalizacije “napora učenja” svakog djeteta, njihova akumulacija u resursima Big Data i obrada pomoću tehnologija umjetne inteligencije (AI) mogla bi se pokazati učinkovitom podrškom kako za učitelja, tako je i za učenika.”
Stoga sada istraživači s Moskovskog državnog pedagoškog sveučilišta, zajedno s Institutom za psihologiju Ruske akademije znanosti, razvijaju tehnologije temeljene na ideji "Digitalnog anđela" (osobnog AI-ja), koji će pomoći učitelju pružiti svakom djetetu optimalnu obrazovnu putanju.
Roditelji imaju posebnu odgovornost
“Potrebno je shvatiti u kojoj su mjeri starija generacija, a prije svega roditelji, spremni refleksno (odnosno svjesno i odgovorno) regulirati procese utjecaja digitalnog okruženja na vlastitu djecu. Uostalom, upravo se zahvaljujući primjeru odraslih postavljaju osnovni obrasci ponašanja kod djece i mentalne strukture njihove psihe, temeljne navike i vrijednosti ličnosti u nastajanju", sažimaju svoju studiju znanstvenici s Moskovskog državnog pedagoškog sveučilišta. .
Rezultati istraživanja, po njihovom mišljenju, omogućuju nam zaključiti da je većina roditelja prilično jasno svjesna rizika utjecaja digitalnog okruženja na razvoj djece. Istodobno, starija se generacija nastoji oduprijeti negativnim utjecajima digitalnog okruženja na mlađu generaciju, no priroda tog „otpora“ pretežno je nesustavna.
Najvjerojatnije je to zbog činjenice da većina roditelja nije u potpunosti odlučila koji čimbenici i elementi digitalnog okruženja imaju pozitivan, a koji negativan utjecaj na fizički razvoj i psihičko zdravlje djece. S tim u vezi javljaju se najmanje tri problema.
Edukativni. Potrebno je, uz pomoć medija i interneta, među samom školskom djecom i studentima, kao i njihovim roditeljima i nastavnicima, popularizirati najvažnije rezultate istraživanja (psihologa, učitelja, higijeničara, antropologa i drugih stručnjaka) koji se tiču utjecaj digitalnog okruženja na čovjeka, njegov razvoj, zdravlje i profesionalnu aktivnost.
Istraživanje. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se proučila percepcija roditelja o čimbenicima digitalnog utjecaja na razvoj i zdravlje djece, posebice male djece.
Praktično. Potrebno je pronaći rješenja psihološke, pedagoške i medicinsko-higijenske prirode koja bi mogla pojačati pozitivne čimbenike digitalnog okruženja, a minimizirati one negativne.
Izvor:
S. Stepanov, I. Ryabova, E. Gavrilova, T. Sobolevskaya “Dječji život u digitalnom svijetu kroz oči roditelja” u “Zbirka Sveučilišta: Gradovi i sveučilišta” (2020.)
Fotografija: Pexels