Ne samo odrasli, nego i djeca često pate od migrene. Neurolog na neurokirurškom odjelu Ruske dječje kliničke bolnice, Rusko nacionalno istraživačko medicinsko sveučilište nazvano po A. N.I. Pirogova Irina Rasskazchikova.
Migrena je vrsta glavobolje koju karakteriziraju ponavljani napadi boli visokog intenziteta. Takva bol značajno smanjuje sposobnost osobe i negativno utječe na kvalitetu života.
Kako se migrena u djetinjstvu razlikuje od migrene u odrasloj dobi?
Migrena je najčešća primarna glavobolja u djece i adolescenata. Javlja se u otprilike 3% populacije u predškolskoj dobi, 4-11% u osnovnoškolskoj dobi i 8-15% u srednjoj školi. Migrena u djece je nešto drugačija od one u odraslih: u djece je uglavnom frontalna (ne temporalna i okcipitalna, kao kod odraslih) i bilateralna (ne jednostrana).
Kako razlikovati običnu glavobolju kod djeteta od migrene?
Kod migrene glavobolja je intenzivna, pulsirajuća, pogoršava se tjelesnom aktivnošću i često je praćena mučninom ili povraćanjem.
Uobičajene glavobolje obično se manifestiraju kao pritiskanje napetosti u mišićima glave ili vrata i blaga do umjerena bol koja ne pulsira s obje strane glave. Ne pogoršava se tjelesnom aktivnošću i ne prati ga mučnina ili povraćanje, kao što je čest slučaj s migrenom.
Koje simptome može imati migrena osim glavobolje?
Kliničke manifestacije mogu varirati i obično također uključuju:
- blijeda boja kože;
- razdražljivost, neraspoloženje;
- povećana osjetljivost na zvuk i svjetlost;
- gubitak apetita;
- mučnina i/ili povraćanje.
Neki prolazni, rekurentni sindromi iz djetinjstva, koji se ne prepoznaju kao varijante migrene, obično se smatraju potencijalnim prekursorima. To uključuje ponovljene epizode vrtoglavice.
Koji su uzroci ove bolesti kod djece?
Donedavno se vjerovalo da su migrene uzrokovane promjenama promjera krvnih žila u mozgu. To ili povećava ili smanjuje protok krvi, što kasnije uzrokuje druge promjene. Danas se vjeruje da je migrena poremećaj mozga. Nova teorija sugerira da je mozak genetski osjetljiv na neurokemijske promjene i da je "kvar" djelomično uzrokovan otpuštanjem kemikalija u mozgu. Jedna takva kemikalija je serotonin. Ovaj ciklus promjena uzrokuje upalu i bol kod migrena.
Postoji koncept koji se zove "aura migrene". Što je to i kakav je?
Migrenske aure su određeni neurološki poremećaji koji su početni znak da će migrena uskoro početi. Obično se javljaju oko 30 minuta prije početka napadaja, ali mogu i nakon njega. Mogu se očitovati u promjenama sposobnosti gledanja, govora, kretanja, slušanja, mirisa i okusa.
Mjestimična obamrlost i trnci (obično zahvaćaju usne, donji dio lica i prste jedne ruke) drugi je najčešći tip. Rjeđe, aura migrene uzrokuje probleme s govorom, jezikom i motoričkim sposobnostima. Svi ovi znakovi odlikuju se postupnim razvojem simptoma, ne traju više od jednog sata i potpuno su reverzibilni.
Rijetko je imati migrensku auru bez glavobolje; na primjer, neka djeca mogu prijaviti simptome aure popraćene blagom glavoboljom ili čak bez glavobolje.
Je li migrena s aurom kod djece opasnija nego bez nje?
Ne, ali svakako zahtijeva diferencijalnu dijagnozu kako bi se isključili tranzitorni ishemijski napad, napadaji, sinkopa, poremećaji elektrolita i vestibularni poremećaji.
Kako se dijagnosticira migrena?
Dijagnoza migrene postavlja se na temelju pomne anamneze i neurološkog pregleda. Kriteriji ICHD-3 (International Classification of Headache Disorders) zahtijevaju najmanje pet napadaja za postavljanje dijagnoze. Neuroimaging je uvijek potreban ako:
- povećanje učestalosti napadaja glavobolje;
- problemi koordinacije kod djeteta;
- žarišni neurološki simptomi ili osjećaj utrnulosti ili trnaca;
- glavobolje noću ili ujutro.
Lumbalna punkcija može biti potrebna za dijagnosticiranje intrakranijalne infekcije ili povećanog tlaka cerebrospinalne tekućine.
Koji tretmani postoje za ovu bolest? Što se događa ako se migrena ne liječi?
Ako se pojave simptomi migrene, pustite dijete da se odmori ili spava u mračnoj, tihoj sobi. Kod blažih napadaja preporuča se primjena lijekova protiv bolova, a kod težih napadaja indicirana je kombinacija analgetika i antiemetika. Česti napadi značajno smanjuju kvalitetu života djeteta. U teškim napadima mogu se pojaviti komplikacije kao što su statusna migrena i migrenski infarkt.
Moram li se pridržavati posebne dijete tijekom liječenja?
Neka hrana i piće mogu izazvati napade migrene. Preporučljivo je voditi dnevnik glavobolje i obratiti pažnju na okidače napadaja kako bi ih izbjegli u budućnosti. Na primjer, nitrati, konzervansi za hranu koji se nalaze u prerađenom mesu, mogu uzrokovati glavobolju, kao i mononatrijev glutamat. Osim toga, velike količine kofeina također često izazivaju glavobolju.
Postoji li način da se spriječi razvoj migrene kod djece?
Da, postoji. Prvo, potrebno je poduzeti mjere za promjenu načina života. Važna je dobra higijena spavanja, redovita tjelovježba, zdrava prehrana, dovoljan unos tekućine i izbjegavanje okidača migrene. Osim toga, preventivne opcije za migrenu uključuju farmakološko liječenje, neurostimulaciju i bihevioralnu terapiju. Liječenje lijekovima može započeti nutraceuticima, uključujući vitamin B2, melatonin, koenzim Q10 ili magnezij.
Kognitivno-bihevioralna terapija u kombinaciji s preventivnim lijekovima preporuča se za korištenje kod djece s čestim ili teškim napadajima migrene, no još uvijek postoji ograničena dostupnost ove vrste psihoterapije u svim zemljama. Kada oralni lijekovi ne pomažu, koriste se alternative – terapija botulinum toksinom, injekcioni antagonisti peptida povezani s genom kalcitonina i prijenosni uređaji za neurostimulaciju.