Od djetinjstva su nam govorili da zdravlje počinje sa zubima. Međutim, koliko znamo o njezi mliječnih zubića? Koliko često ih trebam čistiti? Vrijedi li ih liječiti? Trebam li svoje malo dijete redovito voditi zubaru? Na naš zahtjev o osnovama oralne higijene u predškolskoj dobi govorila je doktorica medicinskih znanosti, glavna liječnica Klinike za dječju stomatologiju i autorica knjige “ Liječenje zubnog karijesa u male djece ” Victoria Korchagina.
Kako se razvijaju mliječni zubi
Nicanje zubića kod djece obično počinje u dobi od 4-8 mjeseci. Prvo se pojavljuju donji središnji sjekutići, a zatim gornji. U dobi od 2,5-3 godine zdravo dijete već ima kompletan set od 20 mliječnih zuba. Nakon nicanja zuba nastavlja se njegov razvoj – caklina se mineralizira; korijen raste i formira se. Na ove fiziološke procese utječe zdravstveno stanje djeteta, pa je nedonoščadi i djeci koja su bolovala u prvoj godini života potrebna rana prevencija karijesa.
Caklina zuba nakon nicanja nije dovoljno mineralizirana; nezrela je i nježna, poput kože bebe. Unutar otprilike dvije godine nakon nicanja svakog zuba, završava se mineralizacija cakline – ona postaje jača i otpornija na vanjske utjecaje. Da bi mineralizacija bila uspješna, bebina usta moraju biti čista (bez ostataka hrane i pića koji se nakupljaju nakon svakog obroka), a ona sama mora biti zdrava.
Caklina mliječnih zubi tanja je od cakline trajnih zuba; ona osjetljivo reagira na bilo kakve devijacije u djetetovom tijelu, pokazujući nam, poput lakmus testa, da se nešto u tijelu ne događa prema pravilima i da na to trebamo obratiti pozornost.
Do 2,5-3 godine, svaki mliječni zub je punopravni organ: ima "živac", korijen; cakline i dentina, kao kod trajnog zuba odrasle osobe. No, mliječni zubi imaju mnoge značajke i razlikuju se od trajnih na isti način na koji se dijete razlikuje od odrasle osobe.
Stanje zuba treba procijeniti stručnjak
Roditelji najčešće dovedu dijete dječjem stomatologu tek kada već postoje problemi s mliječnim zubima. Praktično ne viđamo zdravu djecu čiji roditelji žele da zubi djeteta uvijek budu zdravi i da ih nikada ne bole! Iz nekog razloga sada se uvriježilo mišljenje da se u životu ne može živjeti bez karijesa. Tako nam dolaze roditelji djece koja već pate od zubobolje i karijesa. Ne govore svi pedijatri o tome, ali roditelji bi trebali znati da je potrebno pokazati bebu liječniku sa 6 mjeseci ili kada nikne prvi zubić.
Važno je doći stručnjaku kada se čini da nema razloga za brigu, jer početni stadiji karijesa laiku mogu biti nevidljivi. Karijes nastaje kada se mineralne tvari uklanjaju iz cakline pod utjecajem bakterija. Zbog toga se na površini zuba stvara bijela mrlja. Može se nalaziti na mjestima koja su nezgodna za pregled i maskirana plakom, pa ga roditelji možda ne vide ili mu ne pridaju nikakvu važnost – uostalom, zub ostaje bijel.
Alarm se oglasi tek kada zub posmeđi ili pocrni, pojavi se “rupica” ili se caklina okrhne. U ovakvom stanju zub zahtijeva ozbiljno i skupo liječenje, što frustrira i razočarava roditelje.
Stoga, čak i ako zubi izgledaju zdravi, trebate posjećivati dječjeg stomatologa svaka 2-3 mjeseca. Iskustvo stomatologa i suvremena oprema omogućuju prepoznavanje karijesa u najranijim fazama i zaustavljanje njegovog razvoja. Da biste to učinili, za većinu djece dovoljno je ukloniti plak i tretirati caklinu posebnim sredstvima koja će ojačati njezinu strukturu i smanjiti aktivnost mikroorganizama.
Treba li čuvati mliječne zube?
“Trebam li zadržati mliječne zube ako ispadnu za nekoliko godina? Treba li im stvarno prevencija?! Ali trajni zubi su druga stvar!” – to misle i govore mnogi roditelji. "Ali ako dijete ima kronične bolesti, nitko neće čekati da ih liječi u odrasloj dobi; svi razumiju da će njihov trag otići u odraslu dob", napominje Victoria Korchagina. “Ista stvar se događa i sa zubima: ako su mliječni zubi oštećeni, uništeni, puno su tretirani i često vađeni, to znači da će i trajne čekati ista sudbina.”
Postoji izravna veza između općeg imuniteta i stanja usne šupljine. Karijes se aktivnije razvija kod djece koja imaju kronične bolesti. I obrnuto, što je kod djeteta veća aktivnost karijesa, što češće boravi kod kuće i zbog bolesti ne ide u vrtić, to je sklonije crijevnim tegobama, alergijskim reakcijama, bolestima dišnog sustava.
Tipično je da su patogena i nepatogena flora usne šupljine u stanju ravnoteže, no čim se čovjek razboli ta se ravnoteža poremeti, pa se povećava rizik od bolesti zuba, desni i sluznice.
Nastaje začarani krug. Bolesno, oslabljeno dijete odbija prati zube, a roditelji suosjećaju s njim – da ne bi opet bilo hirovito, prestaju mu prati zube. Kao rezultat toga, nakon druge bolesti, dijete razvija nove karijesne šupljine i desni krvare.
Višestruki karijes, zauzvrat, podržava žarišta kronične infekcije u tijelu. Stoga uvijek treba prati zube: i u bolesti i u zdravlju. To će vam pomoći ne samo da se brže oporavite, već i da se ne razbolite tako često.
Od nicanja prvog zubića do polaska u prvi razred, zube djetetu treba prati odrasla osoba.
Stomatolozi diljem svijeta danas su jednoglasni: djetetove zube treba prati od trenutka nicanja prvog zuba četkicom i pastom za zube koja sadrži fluor. To mogu biti posebne četke za najmlađe, kao i četke za prste, koje su napravljene od silikona i stavljaju se na prst odrasle osobe. "Takve četkice nježno masiraju desni, olakšavajući nicanje zuba", objašnjava Victoria Korchagina. Na internetu možete kupiti i posebne maramice za njegu bebine usne sluznice i čišćenje zubića između obroka.
Roditelj ili neka druga odrasla osoba treba djetetu prati zube do školske dobi. Do dobi od 6-7 godina dijete to ne može učiniti samo pažljivo i učinkovito, ma koliko pametno bilo. Zašto?
- Tek u prvom razredu djetetove moždane strukture odgovorne za finu motoriku sazrijevaju (dakle, ono je već u stanju savladati pisanje, što je slično metodičnom pranju zuba).
- Mala djeca nemaju pojma o vrijednosti vlastitog zdravlja. Imaju ga samo roditelji, a većina ih nema u odnosu na sebe, već u odnosu na dijete. Stoga je samo roditelj istinski važan za djetetovu dnevnu higijenu. Djetetu to nije potrebno i ne zanima ga.
Djetetu pranje zubi postaje zanimljivo kada odrasla osoba ima važnu motivaciju te pokaže dosljednost i ustrajnost. Ako su odrasli inventivni i metodični u želji da dijete odgoje zdravo, tada do 7. godine svakodnevna higijena djetetu postaje navika: ono automatski ponavlja naučene radnje, oponašajući roditelja.
Za odgovorne odrasle osobe stomatolozi preporučuju da prate pranje zubi sve do ulaska u adolescenciju (10-12 godina). Ali ako je navika stvorena od ranog djetinjstva, njeno održavanje u školskoj dobi više neće zahtijevati puno truda.
Fotografija: Collection/iStock