Rijetko je dijete koje u djetinjstvu nije patilo od akutnih respiratornih bolesti – ARVI. Bilo da su bile blage ili popraćene komplikacijama, u svakom slučaju, roditeljima i djeci bilo je teško tijekom sezone prehlada, kada se šanse za zarazu opasnim virusom značajno povećavaju. Obično se te bolesti jednostavno nazivaju prehlade. Međutim, svaki put iza ove riječi stoji određeni uzročnik, a koliko će točno beba preživjeti bolest ovisi o njegovoj vrsti.
Roditelji će zaštititi bebu
Čudno, djeca s najslabijim imunološkim sustavom, dojenčad mlađa od jedne godine, rijetko obolijevaju od ARVI-a. To se događa iz mnogo razloga. Dojenčad ne vode vrlo aktivan način života, rijetko idu na javna mjesta gdje se može susresti veliki broj ljudi. Pa, što je najvažnije, zaštićeni su antitijelima koja su im prenijeli od roditelja. Beba će dobiti prvu imunološku zaštitu od majke tijekom prenatalnog razdoblja – antitijela mogu prodrijeti do njega kroz placentu. Kasnije se pokazalo da je majčino mlijeko važan zaštitni čimbenik – ono također daje djetetu oružje protiv patogenih agenasa.
Nakon godinu dana djeca obično postaju društveno aktivnija – već su naučila hodati i komunicirati, što znači da im je potrebno društvo vršnjaka. Igralište i pješčanik mjesto su gdje se najčešće javljaju prvi kontakti s aktivnim virusima. I upravo zato se smatra zastarjelom teorija da nakon godinu dana dijete ne treba dojenje. Možda više ne zadovoljava sve bebine prehrambene potrebe, ali nastavlja pružati punu zaštitu od virusa. Ako roditelji već pri prvim kontaktima s agresivnom okolinom odluče prekinuti dojenje, beba će imati dvostruki udarac i veće šanse da se razboli. Majčino mlijeko bolje je zadržati u djetetovoj prehrani barem još šest mjeseci, kako bi njegovo zdravlje imalo vremena ojačati, naviknuti se na kontakte s društvom i početi razvijati vlastitu kvalitetnu obranu.
Djeca u vrtiću
Češće nego ikad prije u životu, djeca se razbole od ARVI-a dok pohađaju vrtić. To je potpuno prirodan proces, nažalost, prilično ga je teško zaustaviti. Čovjek je društveno biće i prije ili kasnije morat će se naviknuti na život u društvu. Grupa u vrtiću je prvo socijalno okruženje djeteta. Svako od djece sa sobom nosi svoje viruse na koje se već uspjelo prilagoditi, a koje neće štetiti njihovom zdravlju. No, za ostalu djecu u skupini ovaj virus je neobičan, a imunološki sustav već je oslabljen stresom od promjena načina života, čežnjom za roditeljima i stalnim napadom virusne okoline. Kao rezultat toga, u pravilu, beba se razboli, i to više puta. Prosjek je oko 10 slučajeva bolesti u prvoj godini vrtića, a oko 5-7 u sljedećim godinama.
To ne znači da beba ima nekih posebnih zdravstvenih problema i da ne treba ići u vrtić. Naprotiv, tako njegovo tijelo jača i prilagođava se virusima oko njega. Imunološki sustav se uči boriti protiv bolesti i proizvoditi antitijela protiv patogenih uzročnika. U svakom sljedećem razdoblju života beba će se sve lakše oduprijeti virusima. Ako su roditelji, s obzirom na gore opisani broj bolesti, odlučili ne slati svoje dijete u vrtić, onda će najvjerojatnije ipak proći put čestih bolesti, tek kasnije, kada dijete krene u školu.
Infekcija je prijetnja zdravlju
Roditelji cijelu široku skupinu respiratornih bolesti obično nazivaju jednostavno prehladom. To je lako objasniti: simptomi su isti – curenje nosa i kašalj, a ako bolest ode daleko, temperatura će također porasti. Naime, različite vrste virusa uzrokuju različite bolesti, a simptomi se svaki put manifestiraju pojedinačno u različitim kombinacijama. Na primjer, ako beba ima visoku temperaturu, to znači da možda postoji gripa ili adenovirusna infekcija ili neka druga akutna respiratorna virusna infekcija. Ali u slučaju adenovirusne infekcije, prehlada se očituje u očima, limfni čvorovi se povećavaju, a moguće su i crijevne manifestacije bolesti. Gripu karakterizira bol na različitim mjestima te izostanak izraženog curenja nosa i vlažnog kašlja.
Ako curenje nosa prevladava među svim simptomima, a temperatura uopće ne raste, najvjerojatnije je da beba ima rinovirusnu infekciju. Unatoč odsutnosti hipertermije, ovo je vrlo neugodno stanje za bebu, jer ne može normalno disati, a što je najvažnije, gubi puno tekućine, što tijelu prijeti dehidracijom. Parainfluencu također karakterizira izostanak jake groznice, ali dijete je iscrpljeno jakim "lajavim" kašljem, a grlo je u isto vrijeme jako upaljeno. Roditelji bi u ovom slučaju trebali biti posebno oprezni, oticanje grkljana može predstavljati ozbiljnu opasnost za zdravlje djeteta.
Kako pomoći bebi s ARVI
Kao što ste mogli primijetiti, simptomi koji na prvi pogled nisu vrlo opasni mogu biti praćeni ozbiljnim komplikacijama ako se liječenje djeteta ne započne na vrijeme. Stoga se roditelji ne bi trebali otarasiti "samo prehlade" – pri prvim znakovima ARVI dijete treba pregledati liječnik i propisati liječenje u skladu s dijagnozom. U nekim slučajevima bit će potrebna antivirusna terapija. Uz relativno blagi tijek bolesti, možete se nositi s narodnim lijekovima.
Tijekom infekcije rinovirusom iznimno je važno da beba pije što više tekućine – tako će uspostaviti ravnotežu vode narušenu jakim curenjem nosa, a pijenje puno tekućine "ispire" viruse iz tijela. Ako dijete boluje od parainfluence, roditelji bi trebali stalno pratiti njegovo disanje, osobito tijekom spavanja. Bebini su dišni putovi još uvijek vrlo uski, pa čak i mala oteklina može blokirati dotok kisika. Tako dolazi do napada lažnih sapi – beba se počinje gušiti. U tom slučaju potrebno je pružiti hitnu pomoć – osigurati kontakt s parama koje smiruju disanje. To mogu biti sitne čestice lijeka koje će beba primiti iz posebnog medicinskog raspršivača. Ako u kući nema takvog uređaja, poslužit će mokra para u kadi – tamo morate unaprijed uključiti toplu vodu, po mogućnosti iz tuša, tako da je zrak ispunjen vlagom. Ali prije toga morate nazvati hitnu pomoć kako bi stručnjaci procijenili rizike za zdravlje bebe.