Za zdrav razvoj živčanog sustava potrebno je nekoliko čimbenika, kao što su hranjiva uravnotežena prehrana, adekvatan režim pijenja, tjelesno zdravlje te jednako važan čimbenik – adekvatan san. Za malu djecu (mlađu i predškolsku) ovo je noćno i dnevno spavanje.

Nesanica u djeteta (poremećaj spavanja) je patološko stanje koje se očituje poremećajem noćnog sna i popratnom dnevnom pospanošću. Kod male djece produljuje se vrijeme budnosti, što dovodi do prekomjernog hodanja i, kao posljedica toga, povećane živčane razdražljivosti, neraspoloženja i poremećaja u usvajanju novih vještina i formiranju govora. U starijoj dobi nesanica u djetinjstvu postaje uzrok poremećaja ponašanja (plačljivost, agresivnost) i kognitivnih (smanjenje uspjeha u školi).

Nesanica kod djece utječe na cijelo tijelo: smanjuje se izdržljivost i imunitet, povećava se učestalost morbiditeta, pojavljuju se znakovi vegetativne distonije i glavobolje.

U male djece, osobito prve godine života, najčešće manifestacije dječje nesanice su nedostatak sna noću ili česta buđenja noću.

Uzroci dječje nesanice

Ako vaša beba ne želi spavati: Vodič za roditelje za rješavanje nesanice u djetinjstvu

Dijete ne spava cijelu noć – dolazi do poremećaja ciklusa dana i noći. U tom slučaju dijete je noću aktivno (igra se) i spava gotovo cijeli dan.

Dijete se često budi noću – vjerojatno su poremećeni ritam dana i spavanja, vrijeme provedeno u budnom stanju je predugo, vremenski intervali snova su netočni (prema danoj dobi).

Dijete ne može dugo spavati – to može biti posljedica nekih od gore navedenih problema. Prekomjerno vrijeme budnosti dovodi do nakupljanja hormona stresa (kortizola), a s vremenom, ako se ne poduzmu mjere, kvaliteta sna se pogoršava, a time i emocionalno stanje djeteta.

Dijete kasno zaspi – često je razlog za ovu situaciju raspored odraslih. Postoji i mit da “što je dijete umornije, to će bolje spavati”. Međutim, to nije uvijek slučaj. Pretjerani rad dovodi do plitkog sna, teškog uspavljivanja, čestih noćnih buđenja, a kao posljedica toga dijete ujutro ustaje umorno i iscrpljeno.

U starije djece kasno odlazak na spavanje može biti povezano s nizom čimbenika:

    emocionalna iskustva, tjeskoba i stres; korištenje gadgeta u slobodno vrijeme prije spavanja; Za moderno dijete nastava može završiti u 20:00 ili kasnije!

Poteškoće s uspavljivanjem ili česta buđenja djece noću u većini su slučajeva povezani s emocionalnom pretjeranom razdražljivošću tijekom dana (natjecanja, rođendani). Takva kršenja u pravilu ne zahtijevaju ispravak.

No, ako se dijete noću budi i ne može zaspati, to može biti zbog strahova i tjeskobe koje treba ispraviti zajedno sa psihologom.

Kako pomoći djetetu da brže zaspi

Ako vaša beba ne želi spavati: Vodič za roditelje za rješavanje nesanice u djetinjstvu

Prva pomoć koju roditelji mogu samostalno pružiti nesanici kod djeteta je izgradnja režima koji odgovara dobi.

Vrijeme spavanja za djecu:

    prve dvije godine života – od 18.00 do 20.00 od 2 do 7 godina – od 19.00 do 21.00 preko 7 godina – najkasnije do 21.30-22. 00.

Dnevni snovi :*

    0-4 mjeseca – nema jasnog rasporeda. 5-8/9 mjeseci – od 8.00 do 10.00 sati; 12.00-14. 00; 15.30-16. 30. 8/9-15/18 mj. – od 9.00 do 10.00 sati; 13.00-14. 00. preko 2 godine – od 13.00 do 14.00 sati.

*vremenski interval u kojem bi dijete trebalo ići spavati tijekom dana uz maksimalnu potporu melatoninu.

Ako vaše dijete ne spava, da biste bolje zaspali navečer, trebali biste:

    uvesti ritual odlaska na spavanje; isključiti gledanje televizije i gadgeta 2 sata prije spavanja; osigurati optimalnu temperaturu i vlažnost zraka u sobi djeca—18-20 ℃, za stariju djecu—20-22 ℃). odabrati prikladnu odjeću za spavanje kako djetetu ne bi bilo vruće (ako dijete u prvoj godini života ima motoričke aktivnosti tijekom spavanja, umjesto deke koristite vreću za spavanje)

Kada posjetiti liječnika

Ako vaša beba ne želi spavati: Vodič za roditelje za rješavanje nesanice u djetinjstvu

Ako su ispunjeni svi uvjeti, ali dijete i dalje ne spava dobro, potrebno je konzultirati somnologa. U nekim slučajevima dječja nesanica može zahtijevati dodatna ispitivanja (neurosonografija, elektroencefalografija, polisomnografija, elektroneuromiografija). Uz detaljan pristup, somnolog će odabrati individualni režim i naučiti kako postaviti dijete na vrijeme i ispravno prema karakteristikama njegovog živčanog sustava. Ako je potrebno, propisat će terapiju lijekovima, potporu melatoninom ili sedativima za ublažavanje stanja djeteta.

Nesanica u djetinjstvu važan je kompleks simptoma koji utječe na cijelo tijelo i zahtijeva korekciju što je prije moguće. Stručnjak za spavanje pomoći će identificirati ključne čimbenike koji utječu na poremećaje spavanja i pomoći u ispravljanju spavanja vašeg djeteta. Što se ranije započne s liječenjem, to se simptomi nesanice kod djece brže povlače.