Svijet se ubrzano mijenja i svake godine postaje sve teže shvatiti koje će vještine djetetu biti potrebne danas kako bi moglo ostvariti svoj potencijal u budućnosti. Posljednjih desetljeća rješavanje društvenih problema postalo je jedna od glavnih smjernica djelovanja na različitim područjima, zbog čega se društveno poduzetništvo aktivno razvija u cijelom svijetu. Što prije dijete shvati što znači društvena odgovornost i kako je može pokazati, veće su mu šanse da postane uspješno i traženo u odrasloj dobi.

Što je društveno poduzetništvo

Društveno poduzetništvo je djelatnost koja ima za cilj rješavanje društvenih problema kroz poslovanje. Takva poduzeća mogu donijeti velike koristi društvu. Njihov fokus nije samo na komercijalnom uspjehu i stvaranju profita, već i na potpori socijalno ugroženim građanima i rješavanju važnih javnih problema.

Društvena poduzeća postala su važan dio moderne ekonomije. Još u nedavnoj prošlosti gorućim problemima društva (prevladavanje siromaštva, borba protiv onečišćenja okoliša, jednak pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi) bavile su se gotovo isključivo vlade i dobrotvorne organizacije.

Međutim, s vremenom je postalo jasno da ti napori nisu dovoljni i da su za rješavanje tako složenih problema potrebni dodatni resursi, ideje i što je najvažnije inovativni pristupi. Pojavila su se poduzeća usmjerena na pronalaženje takvih rješenja. Ova nova poslovna kultura postupno je počela odgajati novu generaciju poduzetnika. Na kraju je postalo jasno da je društveno poduzetništvo jednako važno za napredak društva kao što je tradicionalno poduzetništvo bilo vitalno za gospodarski rast.

Svatko može postati društveni poduzetnik

To znači da je moguće proizvoditi dobra, pružati usluge ili održavati događaje na način da zaradite novac i stvorite dodatnu vrijednost za društvo. Štoviše, čak i djeca mogu sudjelovati u takvim projektima.

Društveno poduzetništvo kao vještina budućnosti

Inspirativan primjer ovakvog pristupa je priča Alexandre Scott iz SAD-a. Imala je samo 4 godine kada se počela boriti s rakom. Tada je djevojčica otvorila kiosk u svom dvorištu i počela prodavati domaću limunadu, a zaradu donirati Dječjem fondu za istraživanje raka. Alex je potaknuo i druge da otvore štandove s limunadom, a nakon nekog vremena pojavili su se u svim državama, pa tako iu Kanadi i Francuskoj. U dobi od 8 godina djevojčica je umrla, ali do tada je njezina inicijativa pomogla prikupiti više od milijun dolara za znanost, a Alex Lemonade Fund i danas radi.

Odrasli mogu podržati djetetovu inicijativu

Poput Alexa, mnoga su djeca motivirana vlastitim teškim iskustvima da se bave društvenim poduzetništvom. No, da bi se dječja inicijativa razvila i “prerasla” u nešto veliko, potrebna je podrška roditelja ili drugih uključenih i entuzijastičnih odraslih osoba.

“Ne predlažemo podučavanje osnovnoškolaca da upravljaju vlastitim poduzećem ili da uče kako izraditi proračunske tablice u Excelu”, kaže Elena Beregovaya, direktorica dobrotvorne zaklade Lifestyle. — Smatramo da roditelji svojoj djeci od najranije dobi trebaju objasniti osnovne pojmove društvenog poduzetništva; naučite ih jednostavnim radnjama za učvršćivanje ovih pojmova. Temelj koji se postavlja u djetinjstvu pomoći će u vođenju smislenijih radnji kada dijete krene u srednju ili srednju školu.”

Društveno poduzetništvo kao vještina budućnosti

Baš kao što nisu sva djeca sposobna postati znanstvenici, matematičari ili umjetnici, nije svako dijete po temperamentu prikladno za društvenog poduzetnika. No, djeca u osnovnoj školi imaju prirodnu znatiželju, maštu, poriv i sposobnost da smisle inovativne načine kako promijeniti svijet. Upoznajući ih s principima društvenog poduzetništva, učimo ih da budu katalizator promjena u društvu. Novinar i promotor ovog pristupa, David Bornstein, izrazio je ovaj fenomen na sljedeći način: “Jednom kada osoba iskusi snagu društvenog poduzetništva, više se nikada neće vratiti postojanju kao pasivni akter u društvu.”

Zašto moramo učiti djecu vještinama društvenog poduzetništva

Osnove društvenog poduzetništva uvedene su u obrazovne programe na svim razinama u mnogim zemljama. Ovaj pristup otkrio je niz dobrobiti za dječju samoostvarenje. Na primjer, školarci su počeli postajati svjesniji svojih snaga i više se nisu bojali pokazati ih. Počeli su kreativnije razmišljati, uspješnije se nositi sa složenim problemima, a posljedično im je akademski uspjeh porastao. Istraživanje je također otkrilo napredak među školskom djecom u razumijevanju ekonomije, financija i načela društvene odgovornosti.

Za uvođenje društvenog poduzetništva u školske programe potrebni su napori na državnoj razini. No, da bi se dijete na osnovnoj razini uvelo u socijalno orijentirani svijet, sasvim su dovoljni napori obitelji.

Elena Beregovaya ispričala je kako obitelj može doprinijeti razvoju djetetovih sposobnosti u ovom području: „Stvari kao što je socijalno poduzetništvo izrastaju iz općeg stava prema životu, iz brige. Iz jednostavne fraze "Stalo mi je" rastu velike stvari. Takav se stav kod djece može njegovati i u obitelji i u školi. Kako bi djeci dali male lekcije brige, postoji, primjerice, tečaj “Škola pozitivnih navika”. Štoviše, škola daje djeci priliku za provedbu vlastitih malih društvenih projekata. Međutim, za to je od djetinjstva, u obitelji, potrebno u djetetu usaditi osjećaj "stalo mi je" i zanimanje za to kako sve funkcionira. Naš cilj je jednostavno otključati potencijal za društvenu znatiželju kod djece.”

Želja za pomoći trebala bi postati navika

Mnoge ugledne organizacije i državni projekti inspiriraju tinejdžere i mlade da postanu društveni poduzetnici i podržavaju ih na tom putu. Zahvaljujući ovakvom pristupu područje društvenog poduzetništva neprestano se širi.

Društveno poduzetništvo kao vještina budućnosti

Danas postoje mnoga dječja i omladinska natjecanja, tribine i konferencije koje se bave društvenim dizajnom. To znači da ako zainteresirate i upoznate svoje dijete s pojmovima dobrotvornosti i društveno usmjerenim praksama, možete mu otvoriti vrata zanimljivog i smislenog života.

Zašto su tako velika očekivanja od društvenog poduzetništva i zašto moramo potaknuti mlade ljude na akciju?

Elena Beregovaya

No, socijalno poduzetništvo je teško nametnuti, ovdje želja za pomoći mora doći iznutra, biti navika. Ako se ova navika usadi u osobu od malih nogu, u odrasloj dobi svaki će njegov posao automatski biti ispunjen društvenom komponentom. Sada sadimo to sjeme koje će nam pomoći da živimo u budućnosti. Zato “Škola pozitivnih navika” radi i sa školskom djecom i sa studentima. Ljude je moguće poučiti na svim razinama da društvenu odgovornost učine dijelom svojih života.

Fotografija: Collection/iStock, www.alexslemonade.org