Glavni problem moderne djece je utjecaj oglašavanja nezdrave hrane na njih. Razni restorani brze prehrane koji umjesto zdravog povrća i voća nude visokokalorične i kemikalijama nabijene hamburgere, čipseve, pizze i razne druge delicije doslovno su napunili ulice naše zemlje. Roditelji često pristaju na takvu hranu za svoju djecu zbog činjenice da djeca ne jedu druga jela i namirnice, a roditeljsko srce jednostavno ne dopušta da ih ostave gladne. U tom smislu raste broj probavnih bolesti, metaboličkih poremećaja i pretilosti kod vrlo male djece.
Djeca i brza hrana
Koliko često vidite djecu kako jedu krušku ili jabuku? Takvu djecu danas je izuzetno rijetko vidjeti na ulici. Ali djeca gutaju čips, piju sok i večeraju u raznim pizzerijama – vrlo često. Kobasice, pizza, sok – postali su dio uobičajenog jelovnika svakog drugog djeteta nakon 3-5 godina. Ali tako su ukusni, a djeca ih tako dobro jedu, za razliku od juhe ili kašice! To misle mnogi roditelji kada bebi dopuste da uživa u kobasicama, čipsu ili pizzi. On je gladan, a ako ga ne nahranite juhom, kako možete izbjeći podleći takvim manipulacijama?
Bolesti civilizacije: gastritis, pankreatitis, pretilost
Položaj roditelja po pitanju prehrane djece uvelike plaši gastroenterologe i pedijatre. Dominacijom brze hrane kod nas, bolesti poput pankreatitisa i kolecistitisa znatno su se pomladile, a danas se javljaju i u dobi od 4-5 godina. Problemi zatvora, alergija i probavnih bolesti zauzeli su vodeća mjesta, oko četvrtine djece ima prekomjernu težinu. Prema znanstvenicima, ovim tempom, za 15-20 godina naša će djeca još više oboljevati.
Takva hrana privlači djecu zbog svijetle reklame i bogatog, previše svijetlog okusa, sadržaja kalorija i neobičnosti. Često roditelji vlastitim rukama stvaraju pogrešan stereotip o hrani kao što su poslastice, nagrade za dobro ponašanje ili osnove blagdanske prehrane. S tim u vezi, formiraju se nepravilni stavovi prema hrani, želja da se takva hrana konzumira što češće, što daje osjećaj radosti i zadovoljstva. Međutim, one bolesti koje ugrožavaju sustavnu konzumaciju brze hrane teško se mogu nazvati ugodnima. Bolovi u trbuhu i sa strane, mučnina, žučna diskinezija, zatvor ili proljev, otežano disanje zbog prekomjerne težine – to nisu svi znakovi bolesti izazvanih hranom povezanih s takvom nezdravom hranom.
Što su roditelji krivi?
Opasnost brze hrane je dokazana, ali to ne znači da je jedu manje. Roditelji nemaju vremena ili ne žele djeci pripremati posebnu hranu, lakše je djetetu ponuditi hrenovku, pizzu ili polugotovu hranu. -gotovi proizvodi koji se ne moraju dugo kuhati. Međutim, ovi proizvodi sadrže puno kalorija i skrivenih masnoća koje tijelu daju prekomjernu količinu energije koju dijete ne troši, a posljedično se nakupljaju višak kilograma. Djeca počinju dobivati na težini, što dovodi do raznih vrsta bolesti – probavnih, kardiovaskularnih i metaboličkih. Roditelji isprva ne povezuju zdravstvene probleme svoje djece s lošom prehranom, jer njezin učinak kasni nekoliko godina. Ali kada manifestacije postanu očite i izražene, zdravstveno stanje može već značajno nastradati, a tada roditeljima i djetetu predstoji dugotrajno liječenje i težak put promjene prehrambenih navika, koje je iznimno teško promijeniti.
Šteta takve prehrane
Uz sve navedeno, još jedan nedvojbeni nedostatak brze hrane je prisutnost raznih "kemikalija" u njoj u obliku zaslađivača, konzervansa, bojila i pojačivača okusa. Ove tvari mogu izazvati ovisnost od najranije dobi, a obična hrana nakon konzumacije brze hrane djeluje neukusno i bljutavo. To potiče dijete da se odrekne normalnog ručka u korist ovih proizvoda. A dječji hirovi, iscrpljujući roditeljsku psihu, tjeraju ih na pogrešan korak – pristanak na nezdravu hranu, sve dok beba jede i ne postane histerična. O takvoj hrani stvara se i psihička i fizička ovisnost. Djetetovo tijelo zahtijeva već poznate masti, višak kalorija, metabolizam se obnavlja od aktivne potrošnje energije do njezine akumulacije.
Ovdje vrijedi dodati i činjenicu da je takva prehrana, s prevladavanjem masti i ugljikohidrata, izrazito siromašna kompletnim bjelančevinama, neophodnim za rast i razvoj dječjeg organizma. Čak i ako ima dovoljno bjelančevina, tada su vitamini i minerali u takvoj hrani, u usporedbi s istim povrćem i voćem, izuzetno mali; jako im nedostaje da pokriju sve potrebe mladog tijela.
Međutim, objekti brze hrane se uče kao nešto jedinstveno i privlačno, ljudi idu u njih na odmoru, za dobro ponašanje, daju igračke, au djetetovoj glavi se stvara stav – da je takva hrana dobra, to je cilj. U odnosu na takvu hranu i dijete najvažnija je taktika i ponašanje roditelja, oni odlučuju kako će dijete jesti, pokazuju mu model prehrambenog ponašanja. Ako obitelj ima kulturu prehrane, brza hrana nikada neće postati glavni obrok djeteta.
Potražite alternativu: povrće, meso, voće, slastice
Važno je da djeca uvijek imaju alternativu štetnoj i ukusnoj brzoj hrani u obliku domaće, zdrave i ništa manje ukusne hrane. Djeca “jedu očima”; važno im je kako jelo izgleda, kako je posluženo i što sadrži. Povrće, meso i mliječni proizvodi koji su za njih zdravi mogu se na zanimljiv način prezentirati i od njih pripremiti ukusna jela. Usput, možete potpuno imitirati brzu hranu, ali kod kuće i nauštrb zdravih proizvoda. Uzimajući za osnovu slike iz poznatih restorana brze hrane, možete kreirati salate istog izgleda od komadića piletine, povrća i začinskog bilja te preljeva od jogurta. Domaća shawarma, gdje se sjecka svježe povrće, začinsko bilje i kuhano ili pečeno meso, puno je zdravija. Hamburger se može napraviti od domaće lepinje i pljeskavice kuhane na pari te zelene salate, komadića sira otopljenog u pećnici. Glavna stvar je kako to predstaviti i kakav će primjer djeca vidjeti od svojih roditelja za stolom.