Ponovljeni brakovi se raspadaju ništa rjeđe od prvih. Psihologinja Tatyana Bondarenko i sociologinja Larisa Kurnosova govore o tome zašto se to događa i kako uspješno izgraditi novi odnos s drugim partnerom.
Ne mogu se svi nositi
Objektivne socioekonomske promjene koje se događaju ne samo u našoj zemlji, već iu cijelom svijetu, utječu na obitelj. Porastao je broj razvoda. Prema statistici, “stopa razvoda u stalnom je porastu tijekom posljednjih 80 godina, uz male oscilacije gore-dolje”. Najčešće se prekid odnosa između muškarca i žene događa tijekom privremenih kriznih razdoblja.
Prva kriza javlja se u 3-7 godini braka i traje oko godinu dana. Povezuje se sa završetkom faze zaljubljenosti i udvaranja, hitnom potrebom za rješavanjem kućnih problema, gomilanjem nesuglasica oko ključnih pitanja i nesposobnošću ili nespremnošću da ih se riješi i popušta partneru.
Drugo teško razdoblje u partnerskim odnosima javlja se između 17. i 25. godine braka zbog krize srednjih godina, koja se kod muškarca obično manifestira željom za nevjerom, a kod žene brigom za starenje.
No, parovi se mogu razići već na samom početku bračnog života – nakon godinu ili dvije. Tako se na samom početku braka svaka peta obitelj raspada. To je često povezano s rođenjem djeteta, pogotovo ako mladi supružnici nisu spremni za nove obveze i promjene u životu.
Zašto je potreban novi brak?
Prema studiji, među motivima za ulazak u drugi brak postoje tri skupine razloga. Najvažniji motiv je strah od samoće (20% ispitanih muškaraca i žena starijih od 25 godina).
U drugoj skupini razloga žene su identificirale izvanbračnu trudnoću i želju za srodnom osobom. Muškarci su naveli da im je mnogo ugodnije oženiti se osobom koja isto misli.
Brak iz ljubavi kao glavni motiv odabrala je najmlađa skupina ispitanika – do 25 godina (treća skupina razloga).
Procjena očekivanja od ponovnog braka:
- stvoriti jaku obitelj – 36%;
- dobiti pozitivne emocije – 32%;
- osigurati financijsku stabilnost – 18%.
Potonja se brojka čini preniskom sa stajališta zdravog razuma, što može biti posljedica nevoljkosti ljudi da izgledaju merkantilni.
Prilikom procjenjivanja zahtjeva za partnera pri ponovnom braku, i muškarci i žene smatrali su neophodnim sljedeće karakteristike: razumijevanje, bliskost, poštovanje, odgovornost i odanost. Navedeni zahtjevi dopuštaju nam reći da i muškarci i žene, stupajući u ponovni brak, nastoje od obitelji dobiti mir, utjehu i pouzdanje u budućnost.
Uzmemo li u obzir rodni aspekt, slika postaje nešto kompliciranija. Zahtjevi za koje su utvrđene najznačajnije razlike između muškaraca i žena su osjetljivost, zdrav (aktivan) stil života, seksualne kvalitete i vanjski podaci. Najveći pokazatelj za muškarce je razumijevanje. U kombinaciji s navedenim zahtjevima nastaje muški stereotip idealne supruge.
Žene od novog supružnika prije svega očekuju poštovanje, predanost, odgovornost i razumijevanje. Taj nesklad karakterističan je i za prve brakove i, kako istraživanja pokazuju, ne nestaje ni ako propadne. Tako se u novi brak unosi stereotip koji može smetati stvaranju pozitivnih odnosa.
Što onda?
Nakon razvoda, ulazak u novi brak povezan je s nizom problema koji se prenose na obitelj i odnose njezinih predstavnika. Ako obitelj promatramo kao ekosustav, onda probleme možemo podijeliti na unutarnje (sistemske) i vanjske, odnosno one vezane uz obiteljsko okruženje.
Sistemski – oni koji se tiču interakcije unutar same jedinice društva: supružnici, roditelji i njihova djeca, djeca međusobno. Najznačajnije mjesto u vanjskom okruženju zauzimaju srodnici: roditelji supružnika, njihova braća i sestre, daljnji rođaci, kao i bračni srodnici svih navedenih.
Možemo reći da ponovni brakovi značajno mijenjaju ekosustav nove obitelji. Uključuje i predstavnike prethodnih ekosustava i nove elemente, što komplicira i unutarobiteljske odnose i vanjske (prvenstveno obiteljske odnose). Društvo nije razvilo odgovore na mnoga pitanja. Kako bi očuh i biološki otac djece trebali komunicirati? Je li ta interakcija potrebna ili bi se trebali izbjegavati? Što je od toga bolje za dijete u ponovnom braku? Je li moguće te odnose normalizirati kako bi se uskladila odgojna funkcija obitelji? Točnih odgovora na takva pitanja još nema, pa se ponovni brakovi po nekim linijama odnosa mogu okarakterizirati kao neka vrsta normativnog vakuuma. Ali ipak vrijedi slijediti neke preporuke za izgradnju novih odnosa.
Što uraditi?
1. Prije svega analizirajte tko je inicirao razvod i zašto. Prema rezultatima socioloških istraživanja, žene mlađe od 50 godina češće iniciraju razvod – 68%. Razlog razvoda je nezadovoljstvo činjenicom da muškarac u vezi preuzima ulogu djeteta, odbijajući preuzeti odgovornost za rješavanje ključnih pitanja.
Žene ne vole nezrelost i ženstvenost koju pokazuje muškarac. Ako je u fazi upoznavanja i zaljubljivanja komunikacija s muškom djevojkom bila zadovoljavajuća, tada u obiteljskom životu, posebno kada se pojave djeca i potreba za rješavanjem problema, muško dijete prestaje biti privlačno.
Nakon 50 godina inicijatori razvoda su češće muškarci – 71%. Razlozi raspada obitelji u ovom slučaju su to što su se odrasla djeca odselila i više nisu poveznica u odnosima supružnika.
2. Potražite pomoć stručnjaka. U našoj zemlji jedan od najčešćih uzroka razvoda je zlouporaba alkohola. Ako su muškarac ili žena dugo u braku s partnerom koji je ovisnik o alkoholu, preporučljivo je s psihologom poraditi na razlozima ulaska u ovisnost-suovisnost. U protivnom će naredni brak biti nastavak takvog destruktivnog modela odnosa.
Psihološki problem koji se javlja tijekom razvoda je potreba za promjenom obrazaca ponašanja koji su se razvili u obitelji kako bi se izbjegli osjećaji izgubljenosti i odbačenosti. Štoviše, te se negativne emocije javljaju i kod inicijatorice razvoda i kod onoga za koga je razvod bio iznenađenje.
Nakon razvoda važno je dati si vremena za razmišljanje, živjeti sam, analizirati pogreške i njihove posljedice. U protivnom, požurivši u novu zajednicu, muškarac ili žena će ponovno s drugim partnerom odglumiti odnos koji u prethodnom paru nije uspio.
To se događa jer negativna mentalna stanja povezana s razvodom prolaze kroz tri faze: prvi šok, depresiju i ponovno rođenje. U tom slučaju ne možete preskočiti nijednu fazu. Ako ne prođete kroz prvu fazu suočavanja s gubitkom, u budućnosti će se s vremena na vrijeme osjećati sjećanja na nedovršenu vezu. U tom slučaju, bez pomoći psihologa, mogu se pojaviti poteškoće u izgradnji skladnog odnosa s drugim partnerom.
3. Razvod je često ponavljanje obrasca međuljudskih odnosa u roditeljskoj obitelji. Ova izjava više odgovara muškarcima kojima je lakše stvoriti novu obitelj. Istovremeno, 73% muškaraca, odnosno dva od tri, sebe smatra sretnijima u novom braku. Žene teže doživljavaju prekid veze, doživljavajući ambivalentnost osjećaja tijekom svađe s mužem – od želje da se situacija riješi konstruktivno do želje za prekidom.
Za izgradnju skladnih odnosa potrebno je racionalnije pristupiti rješenju problema, analizirajući pogreške koje su učinjene u prvom braku. U nedostatku takve analize moguće je ponavljanje destruktivnog obrasca odnosa.
4. Ne očajavajte. Moguća je izgradnja novog braka. Važno je samo pronaći druga značenja, prestati uspoređivati prijašnjeg partnera sa sadašnjim, maksimalno se uložiti u vezu, zaboraviti na poslovicu “Kad se opečeš na mlijeku, puhaš na vodu” i pobijediti inertnost okoline , koji će se po navici sjećati prošlosti i neće odmah prihvatiti vaš novi status.