Vještine rješavanja sukoba potrebne su djeci za razvoj odnosa s drugima. Dijete koje se teško nosi s iritacijom vjerojatno će projicirati tu emociju na drugu djecu. A dijete koje ne zna izraziti svoje osjećaje najvjerojatnije će se u slučaju sukoba povući u sebe i šutjeti. Psihologinja Natalya Potekha govori o tome kako pomoći djeci da konstruktivno rješavaju nesuglasice i kakav bi stav roditelji trebali zauzeti.
Konfliktne situacije su prirodni stupanj razvoja
Sukob je neizbježan dio odnosa, pa tako iu predškolskoj dobi. Ako se do 3. godine djeca najčešće igraju sama, onda nakon ove dobi počinju više komunicirati s vršnjacima, a prije ili kasnije među njima dolazi do nesuglasica. Predškolsku djecu karakterizira egocentrizam, na svijet gledaju kroz prizmu vlastitih potreba i stoga ponekad mogu biti agresivni. A budući da djeca u ovoj dobi tek uče graditi odnose s vršnjacima, često dolazi do sukoba. Srećom, oni su kratkotrajni. Djeca brzo zaboravljaju na međusobne razlike, a u njihovom rješavanju posebno je važna pozicija odraslih.
Bliže petoj godini, djeca imaju više međusobnog kontakta, razvija se njihova mašta i počinje "doba zašto", kada bombardiraju odrasle pitanjima o tajnama svijeta koji ih okružuje, o složenim mehanizmima i zakonima koji upravljaju ljudskim životom. . Dijete upoznaje raznolikost i složenost svijeta, postaje promjenjivo u osjećajima i raspoloženju, lako ulazi u sukobe, ali ih brzo zaboravlja.
Djeca od šest godina već znaju raditi u timu, sposobna su za dugotrajnu koncentraciju. Vole igre s pravilima koja pokušavaju slijediti i pobrinuti se da i drugi čine isto – otud još jedan izvor sukoba. Istodobno, djeca ove dobi su manje impulzivna i bolje upravljaju svojim emocijama.
Motivi sukoba među predškolcima
To su motivi koji djecu najčešće potiču na međusobne svađe i sukobe.
Motiv posjedovanja. Dijete želi imati igračku, alat ili drugi predmet na raspolaganju ovdje i sada. Taj je motiv povezan s potrebom za oponašanjem, a dijete, vidjevši da se netko igra određenim predmetom, želi učiniti isto.
Motiv dominacije. Taj motiv proizlazi iz rivalstva među djecom, iz želje za vodstvom.
Motiv za priznanje. Povezuje se sa željom da budete primijećeni – kako kod djece tako i kod odraslih. Dijete želi biti važno i traži prihvaćanje od strane drugih ljudi.
Motiv za postignuće. Dijete želi uspjeti i ostvariti osobne težnje.
Motiv pravde, poštovanja pravila. Dijete je naučilo određena pravila interakcije i očekuje da se i drugi ponašaju u skladu s njima. On revno nadzire tuđu usklađenost s pravilima i propisima.
Motiv za provjeru vlastitih snaga i sposobnosti. Dijete želi vidjeti kako će vršnjak reagirati na određeno ponašanje.
Reakcije na sukobe mogu biti različite
Već u ranoj dobi djeca se pridržavaju različitih strategija za rješavanje nesuglasica (ili njihovo izbjegavanje):
- kompromis – traženje međusobnih ustupaka, pregovaranje;
- konfrontacija – sukob se zaoštrava u nadi da će se protivnik povući;
- obraćanje autoritetima: u vrtiću je to učitelj ili vršnjaci koji zauzimaju dominantan položaj u grupi; na igralištu ili kod kuće – roditelji;
- sukob se može riješiti i prigovaranjem – psiholozi ga nazivaju i neizravnom verbalnom agresijom, jer jedno dijete svog protivnika (drugo dijete) predstavlja u nepovoljnom svjetlu u očima autoriteta (primjerice učitelja).
Sukobi s vršnjacima kod djeteta mogu izazvati neprijateljstvo, razočaranje i strah od međuljudskih kontakata. No, s druge strane, sukob stvara uvjete za stjecanje vještina međuljudske komunikacije, od kojih su glavne sposobnost pregovaranja i umijeće kompromisa. I ovdje je važno pružiti djetetu emocionalnu podršku, dovesti do rješenja kontroverzne situacije i naučiti ga pravilnom oblikovanju međuljudskih odnosa.
Kako reagirati na roditelje
Preporučljivo je da odrasli smireno reagiraju na dječje sukobe i uvijek podržavaju dijete u pronalaženju rješenja. Uostalom, živčani sustav djeteta predškolske dobi je mobilan i njegovi se osjećaji brzo mijenjaju.
S trogodišnjacima se što češće igrajte zajedno, a najbolje je izbjegavati elemente natjecanja i pokazati važnost suradnje kako bi djeca naučila da svatko od nas ima različite potrebe i ciljeve.
Djecu od četiri godine preporučljivo je učiti radu s različitim emocionalnim stanjima. Na primjer, sjednite s bebom ispred ogledala i oslikajte radost, tugu, ljutnju – neka djeca ponove i imenuju te osjećaje.
Djeci od pet i šest godina važna je interakcija s vršnjacima, ali u ovoj dobi češće dolazi i do sukoba. Dječaci se obično svađaju i maltretiraju, djevojke rješavaju stvari i stvaraju zatvoreni krug prijatelja. Najčešće se djeca posvađaju oko igračke tijekom slobodne igre ili je uzrok sukoba nepoštivanje pravila u timskim igrama.
U ovoj dobi djeci je važno omogućiti što više kretanja na otvorenom. Prije sportske igre korisno je podsjetiti sve na pravila. Ako situacija eskalira, trebate pustiti djecu da sama riješe problem – sve dok ne dođe do otvorene agresije.
Ako do svađe ipak dođe, potrebno ju je riješiti na način da se vjerojatnost ponavljanja situacije svede na minimum. Pet koraka odraslih pomoći će u tome.
Naučite slušati i razumjeti. U slučaju svađe, važno je razumjeti uzrok sukoba. Zamolite svakog sudionika u sporu da objasni svoje želje, pritužbe i iskustva. Istodobno, svakom djetetu privucite pozornost na riječi protivnika kako bi mogli razumjeti razloge ponašanja onog drugog.
Nikad ne ostavljajte sukob neriješenim. U konfliktnoj situaciji, preusmjerite pažnju djece, pustite ih da se ohlade i tek onda se vratite na raspravu o problemu.
Odrasla osoba ne može biti zainteresirana strana u sukobu. Ne pokušavajte ni pod kojim okolnostima zauzeti položaj jednog ili drugog djeteta – čak i ako je to vaš vlastiti sin ili kćer.
Daj da shvatim što se događa. Postavljajte pitanja koja će djeci pomoći da shvate značenje onoga što se dogodilo. Kako bi se spor mogao izbjeći? Što treba učiniti da svatko dobije ono što želi i da se ne uvrijedi? Kako ćete se sljedeći put ponašati u takvoj situaciji?
Naučite se nositi s bijesom. Glavno je doći do kompromisa i jasno pokazati da ne postoje nerješive situacije.
Djeca će neizbježno doživjeti uspone i padove u svojim odnosima s prijateljima dok rastu i mijenjaju se. Ali ako ih pripremite da se nose s konfliktnim situacijama, moći će ih prevladati i održavati prijateljske odnose.
Izvor:
Webinar “Kako naučiti djecu pregovarati. Sukobi među djecom"
Fotografija: Pexels, Unsplash