Zdrav životni stil (HLS) je način života osobe koji pomaže u prevenciji bolesti, poboljšanju zdravlja i poboljšanju kvalitete života. Ovo je skup mjera koji uključuje pravilnu prehranu, svakodnevnu tjelesnu aktivnost, zdrav san i pridržavanje dnevne rutine. Interes za zdravim načinom života raste zbog povećanja razine stresa, niske tjelesne aktivnosti osobe, utjecaja loših navika i loše prehrane.
Zdrav stil života i njegova važnost za suvremenog čovjeka
Ljudsko tijelo je tijekom života izloženo raznim negativnim utjecajima u vidu prekomjernog rada, stresa, sjedilačkog načina života i smanjenog vremena spavanja. Želja da se stres "pojede" nezdravom hranom, kao i pribjegavanje destruktivnim supstancama – alkoholu i duhanu – ne dovodi do opuštanja, već, naprotiv, izaziva pojavu još većeg stresa i ozbiljnih bolesti. Čak i ako promicanje zdravog načina života prati osobu od predškolske dobi, on često smatra da je pridržavanje njegovih načela preteško i razmišlja o stanju svog zdravlja tek kada postoji ozbiljna prijetnja. Ipak, sve više ljudi bira zdrav način života.
Glavne komponente zdravog načina života:
- Povoljno životno okruženje i visoka svijest o utjecaju okoliša na ljudsko zdravlje;
- Uravnotežena prehrana koja sadrži dovoljne količine proteina, masti i ugljikohidrata;
- Dovoljna tjelesna aktivnost;
- Usklađenost s pravilima osobne higijene;
- Odvikavanje od alkohola i duhana;
- Sposobnost suočavanja s negativnim emocijama;
- Sposobnost stvaranja zdravih odnosa s drugima.
Promicanje zdravog načina života uključuje edukativne televizijske programe, reklame i vizualne kampanje.
Važnost razvoja zdravog načina života djece
Formiranje zdravog načina života kod djece odlučujući je čimbenik u formiranju zdravih navika tijekom cijelog života. Od najranije dobi roditelji uče svoju djecu pravilima osobne higijene – pranje ruku, pranje zuba, nošenje odjeće u skladu s vremenskim uvjetima. Važno je da dijete zadrži zdrave navike i dok je u vrtiću.
Nažalost, današnja djeca dolaze u školu nespremna na fizički i intelektualni stres te su u opasnosti od razvoja raznih bolesti. Stoga bi zaposlenici predškolskih ustanova trebali pomoći u stvaranju zdravog načina života za djecu – voditi nastavu tjelesnog odgoja, pratiti prehranu, održavati željenu temperaturu u sobi i voditi djecu u šetnju.
Glavni čimbenici koji oblikuju zdrav način života djece:
- Šetnje na otvorenom. Djeca od 2-4 godine trebaju biti vani do 4 sata;
- Raznolika prehrana koja sadrži potrebne hranjive tvari;
- Stvrdnjavanje;
- Formiranje vještina osobne higijene;
- Bilo koja vrsta tjelesne aktivnosti – jutarnje vježbe, dječji aerobik, igre na otvorenom, ples;
- Usklađenost s dnevnom rutinom;
- Edukativne igre i aktivnosti.
Skup mjera za upoznavanje djeteta sa zdravim stilom života rezultat je zajedničkog rada učitelja, psihologa i roditelja. Njihov glavni cilj je osigurati djetetu brigu o vlastitom mentalnom i tjelesnom zdravlju, kao i razvijanje vještina za uspješnu interakciju s drugima.
Zdrava prehrana i tjelesna aktivnost kao dio zdravog načina života predškolskog djeteta
Zdrava prehrana igra vitalnu ulogu u uspostavljanju temelja zdravog života djece. Mora biti cjelovita, raznolika i kvalitetna. Brza hrana, nezdravi slatkiši i slatka gazirana pića negativno utječu na djetetov organizam i pridonose razvoju raznih bolesti.
Dobro poznate komponente zdrave prehrane su bjelančevine, masti i ugljikohidrati. Bjelančevine su djetetovom tijelu neophodne za uspješno formiranje mišićnog tkiva, kao i za pravilan rad mozga. Ima ih u mesu, ribi, mliječnim proizvodima i jajima. Masti su izvor energije koji pomaže u jačanju imunološkog sustava. Ima ih u mesu, ribi i mliječnim proizvodima. Ugljikohidrati pospješuju apsorpciju bjelančevina i masti te su izvor energije. Nalaze se u pekarskim proizvodima, šećeru, bobicama i voću. Višak ugljikohidrata dovodi do viška kilograma.
Osim osnovnih hranjivih tvari, tijelo djeteta predškolske dobi mora dobiti i dovoljnu količinu vitamina. Nalaze se u voću i bobicama, kao iu posebnim vitaminskim i mineralnim kompleksima za djecu.
Jačanje zdravog načina života promiče se ne samo zdravom prehranom, već i tjelovježbom. Kretanje je djetetova prirodna potreba i važan element upoznavanja svijeta.
Tjelesna aktivnost pridonosi razvoju kod djece takvih kvaliteta kao što su agilnost, izdržljivost, brzina reakcije, razvija i jača mišiće, dišni i kardiovaskularni sustav.
Roditelji i djelatnici predškolske ustanove trebaju posvetiti dovoljno pažnje tjelesnom vježbanju djece. Najbolje je da daju osobni primjer – rade jutarnju tjelovježbu, igraju igre na otvorenom ili se sami bave sportom.
Niska tjelesna aktivnost, posebice nepomični položaj pred ekranom TV-a ili tableta, značajno ograničava djetetove mogućnosti igre. S vremenom to može dovesti do bolesti kralježnice i pretilosti.
Tjelesna aktivnost djecu uči komunikaciji te pozitivno utječe na emocije i inteligenciju. Što je dijete starije, njegove vrste postaju složenije. Ako je djetetu od 3-4 godine dovoljno samo trčati ili skakati, onda od 5-6 godina već bira organiziranije i svjesnije igre na otvorenom – nogomet ili odbojku. Također, u starijoj predškolskoj dobi možete započeti nastavu u sportskoj ili koreografskoj sekciji.
Danas, uz tradicionalne sportske aktivnosti – sekcije umjetničkog klizanja, bazene ili plesne klubove, pojavljuju se nova područja tjelesne aktivnosti djece – dječji fitness, dječja joga, dječji aerobik. Čak i najmlađi mogu sudjelovati u sportskim aktivnostima sa svojim roditeljima, poput plivanja za dojenčad.
Ako se temelji zdravog načina života uspješno postave u djetinjstvu uz osobni primjer roditelja i učitelja, onda će oni biti ojačani u odrasloj dobi, a osoba će imati priliku biti manje osjetljiva na nepovoljne vanjske čimbenike i održati dobro zdravlje.