Ateroskleroza je kronična bolest koju karakterizira zadebljanje i otvrdnjavanje stijenki arterija. Ateroskleroza zahvaća srednje i velike arterije. U ranim fazama, vidljive naslage lipida (“masne pruge”) pojavljuju se na sluznici arterija. U sljedećoj fazi dolazi do daljnjeg taloženja lipida (masti i kolesterola) i pojavljuju se zaobljene guste formacije – aterosklerotski plakovi, koji strše u lumen krvnog suda i time ga sužavaju. Konačno, nekroza počinje u debljini pojedinačnih ili spojenih plakova. Napredovanje ovog procesa dovodi do uništavanja plaka, što je popraćeno krvarenjem u njegovu debljinu i stvaranjem krvnih ugrušaka u područjima ulceracije. Na mjestu ulceracije postupno se stvaraju gusti ožiljci, zbog čega stijenke arterija gube elastičnost potrebnu za održavanje normalnog krvnog tlaka.
znaci i simptomi
Klinički (vidljivi) znakovi bolesti javljaju se uglavnom u fazi kada ateromi ili aterosklerotični plakovi uzrokuju suženje lumena arterija za 50% ili više. Najčešće su zahvaćene koronarne arterije i velike arterije glave, prsnog koša i trbušne šupljine te donjih ekstremiteta.
Ateroskleroza je uzrok najtežih kardiovaskularnih bolesti, posebice koronarne bolesti koja nastaje sklerozom jedne ili više koronarnih arterija. Kada protok krvi u tim arterijama ne zadovoljava potrebe srčanog tkiva, povremeno se javljaju bolni napadi; ovo stanje se naziva angina pektoris (angina pektoris). Ako u koronarnoj arteriji suženoj aterosklerotskim procesom (najčešće zbog stvaranja krvnog ugruška – tromba) dođe do potpunog zastoja protoka krvi, dolazi do razvoja infarkta miokarda ili do iznenadne smrti. Najčešći tip moždanog udara (cerebralni infarkt) povezan je s aterosklerozom cerebralnih arterija ili velike karotidne arterije (na vratu), koja krvlju opskrbljuje mozak. Aterosklerotsko oštećenje perifernih arterija, osobito često kod pušača i bolesnika sa šećernom bolešću, karakterizirano je nedovoljnom prokrvljenošću donjih ekstremiteta, pojavom konvulzija tijekom vježbanja i prijetnjom gangrene.
Dijagnostika
Najjednostavniji način rane dijagnoze ateroskleroze (prije pojave kliničkih manifestacija) je utvrđivanje poremećaja metabolizma lipida (pretraga krvi za lipidni spektar)
Prevencija
Aterosklerozu potiču sjedilački način života, pušenje, masna hrana i prekomjerno debljanje. Prevencija ateroskleroze zahtijeva prelazak na hranu s niskim udjelom masti i kolesterola te prestanak pušenja; potrebno je regulirati krvni tlak prehranom i po potrebi lijekovima; Vježbanje i održavanje normalne težine također su važni. Kada se već pojave klinički znakovi ateroskleroze, moguće je usporiti njezino napredovanje, au nekim slučajevima izazvati i obrnuti razvoj aterosklerotskih promjena.