Kad dijete krene u vrtić, a zatim u školu, počinje provoditi mnogo više vremena s djecom i odraslima koji ga ne poznaju tako blisko kao njegova obitelj. Ovdje će mu trebati ispravne komunikacijske vještine kojima su ga roditelji učili od ranog djetinjstva. Prođe još nekoliko godina i dijete postane korisnik interneta – vrijeme je da mu objasnite osnove online bontona.

Sadržaj članka:

Netiquette se još naziva i “netiquette” (engleski: “net”, “network” + “etiquette”). Pravila ponašanja u virtualnom svijetu univerzalna su za sve uzraste, ali kada se primjenjuju na djecu imaju neke posebnosti. Iako djeca još nisu postala iskusni korisnici s uhodanim komunikacijskim stilom, vrijedi ih upoznati s mrežnim bontonom. Uz pravila sigurnosti na internetu, ove jednostavne preporuke pomoći će vam da kompetentno upravljate svojom slobodom u neograničenom prostoru interneta.

Kada svom djetetu treba dati pristup internetu?

Ako nema kontraindikacija (na primjer, preporuke oftalmologa), svaki roditelj ima pravo sam odlučiti u kojoj dobi dopustiti svom djetetu da svlada računalo i koliko vremena provodi na internetu. Međutim, pedijatri ne preporučuju puštanje predškolske djece na Internet – uglavnom, oni tamo nemaju što raditi, a obrazovni videozapisi i crtići mogu se gledati u preuzetom obliku.

Ne postoje službene preporuke o ovom pitanju, ali možete se, primjerice, osloniti na savjete koje su razvili Eset stručnjaci. Djeci mlađoj od 10 godina preporučuje se da budu na internetu najviše 30 minuta dnevno u pratnji odrasle osobe. Od 10 do 12 godina to može biti 45 minuta samostalnog rada, od 12 do 13 godina – jedan sat, a od 14 godina vrijeme na internetu možete povećati na dva sata dnevno. Od 16 godina tinejdžer je već u dovoljno svjesnoj dobi da samostalno kontrolira vrijeme provedeno za računalom, ali pripazite da ukupno vrijeme ne prelazi 3-3,5 sata dnevno. Ako tijekom školske godine djeca rijetko imaju priliku “družiti se” više od 2 sata dnevno, tijekom praznika je teže pratiti duljinu vremena provedenog na internetu pa je bolje pripaziti da dijete ima zanimljive aktivnosti koje ga odvlače od ekrana .

Također imate pravo postaviti dodatna ograničenja: na primjer, idite na internet tek nakon što završite domaću zadaću i druge važne stvari. Ili bez uređaja dok jedete (usput, to se odnosi i na roditelje). Imajte na umu da liječnici preporučuju prestanak gledanja u ekran (bez obzira radi li se o tabletu, televizoru ili računalu) najkasnije sat vremena prije spavanja. Budite primjer svojoj djeci – provedite ovo vrijeme zajedno.

Inače, pravila mnogih društvenih mreža postavljaju donju granicu za dob korisnika, najčešće 13 godina. To je navedeno u korisničkim ugovorima Facebooka, Snapchata, Youtubea, Twittera, Instagrama i Skypea, a, primjerice, WhatsApp za svoje europske korisnike postavlja minimalnu dob od 16 godina. Pojava ovakvih pravila uvelike je posljedica stupanja na snagu zakona GDPR u Europskoj uniji, koji zabranjuje prikupljanje osobnih podataka maloljetnika bez pristanka roditelja. Nema informacija o ovoj temi na VKontakteu, ali minimalna dob dostupna za postavljanje datuma rođenja prilikom izrade nove stranice je 14 godina. Ako je vaše dijete mlađe od 14 godina, ali se već registriralo na VKontakteu, to znači da je promijenilo dob prilikom registracije.

Pravila pristojnosti vrijede i na internetu.

Dobar dan, hvala, izvolite – ove riječi pokušavamo izgovarati češće u životu, ali na internetu, kao u drugoj dimenziji, vrijeme prolazi brže, pravila pristojnosti se mijenjaju, a škrtost jezika postaje norma: zahvalnost izgleda poput "hvala", a smijeh se izražava kroz "lol." Objasnite svom internet korisniku početniku da se na internetu čovjeka procjenjuje prvenstveno po tome kako i što piše (to se odnosi i na interpunkcijske znakove). Stoga je važno započeti komunikaciju pristojnim pozdravom i ne gubiti vrijeme tipkajući uobičajeno "dobar dan", "hvala" ili "doviđenja" i uvijek imati na umu da je živa osoba s druge strane monitora.

Internet volimo između ostalog i zato što omogućuje različitost mišljenja pa će svatko ovdje pronaći istomišljenike. A teza “Na internetu netko uvijek griješi” skreće pozornost na to da se u različitim zajednicama iste stvari različito percipiraju. A ako stavovi u nekoj grupi ili chatu ne odgovaraju vašima, to nije razlog za žestoku svađu. Stoga bi drugo pravilo mrežnog bontona za djecu (i za mnoge odrasle) trebala biti navika razgledavanja novog mjesta na Internetu. Na primjer, pročitajte rasprave prije nego što iznesete svoje mišljenje u zajednici. Također nije uobičajeno kritizirati pravila i stil grupe ili stvarati rasprave koje nisu povezane s temom zajednice (flooding). Recite nam da su sudionici koji ne poštuju pravila zajednice obično isključeni iz nje (banovani).

“Kucnite” na posao, poštujte tuđe vrijeme i privatnost

Kada se “pokucate” prijateljima na društvenoj mreži ili instant messengeru, bolje je da se odmah predstavite i navedete razlog zašto želite uspostaviti kontakt. Prisiljavati osobu da razmišlja o tajanstvenom "zdravo" i čekati odgovor nije dobra ideja.

Objasnite da ne biste trebali očekivati ​​trenutačni odgovor na svoju poruku. Uostalom, komunikacija na internetu može biti ili sinkrona ili vremenski odgođena. Stoga se ne treba uvrijediti ako sugovornik ne odgovori odmah, čak i ako je vidljiv njegov “online” status. Nitko ne mora prekinuti ono što radi da bi odgovorio na poruku upravo sada.

Zasebno je potrebno reći o video razgovorima u Skypeu i drugim aplikacijama. Prije upućivanja videopoziva vrijedi napisati poruku s pitanjem je li sugovorniku zgodno stupiti u kontakt u ovom formatu. Još je bolje unaprijed dogovoriti vrijeme poziva. Ne zaboravite napomenuti da vrijedi i suprotno: dijete ima pravo odgovarati na poruke i komentare u vrijeme kada njemu odgovara. A videopoziv se lako može odbiti riječima: "Zauzet sam, radim zadaću, javit ću se kasnije."

Fotografije s drugim osobama – uz njihov pristanak

Osobi se možda neće svidjeti kako je ispao na fotografiji. Osim toga, nisu svi željni svima pokazati svoj osobni život, pa objavljivanje fotografija bez dopuštenja može čak dovesti do svađe s prijateljem. Jedina iznimka su inscenirane grupne fotografije (skupna fotografija razreda ili kruga) – u ovom slučaju ne treba tražiti pristanak svih.

Ne koristite popis za slanje e-pošte za sve kontakte

Nekoliko stvari iritira ljude na društvenim mrežama više od pozivnica za igre i aplikacije koje ne žele. Ujedno, upravo su djeca i tinejdžeri najaktivniji korisnici ovakvih aplikacija, a radost novog iskustva potiče ih da o tome govore svima oko sebe.

Pomozite svom djetetu da preuzme kontrolu nad pozivnicama i obavijestima koje se u njegovo ili njezino ime šalju na društvenim mrežama. Bolje je napustiti funkciju "pošalji pozivnice svim prijateljima"; informacije koje dijete želi podijeliti mogu se objaviti na njegovom zidu. Oni koje to zanima vjerojatno će vidjeti, a ostali neće morati razbijati glavu zašto su dobili nerazumljivu poruku.

Uzmite u obzir značajke mrežnog "pisanja"

Emojiji i hashtagovi nisu isto što i riječi

Ponekad je u internetskom dopisivanju teško razumjeti intonaciju sugovornika, shvatiti ironiju ili ton njegove poruke – a tada naljepnice i emotikoni dolaze u pomoć. Ali njihovo obilje otežava čitanje teksta i zahtijeva previše pažnje. Također je bolje ne koristiti emojije usred rečenice, ne zamjenjivati ​​riječi njima, a pogotovo ih ne ubacivati ​​u dopisivanje s učiteljima.

Ista pravila vrijede za hashtagove. Obavijestite svoje dijete o njima prije nego što odluči na ovaj način s nekim podijeliti svoje emocije – čak i ako ga preplave.

Nije običaj pisati velikim slovima

Korištenje CapsLocka nije najbolji način za privlačenje pažnje na internetu. Ili bolje rečeno, sigurno će primijetiti takvu osobu, ali malo je vjerojatno da će htjeti nastaviti komunikaciju. Objasnite djetetu da je pisanje VELIKIM slovima isto što i vikanje. To znači da je ovaj način pisanja bolje ostaviti kao posljednje rješenje, kada trebate, na primjer, istaknuti kritično mjesto u tekstu koje je inače lako promašiti. U svim drugim slučajevima, da biste skrenuli pažnju sugovornika na nešto, bolje je koristiti druge alate.

Nema potrebe za dijeljenjem poruka

Slanje poruke u malim dijelovima, a ne cijelim rečenicama, jako otežava komunikaciju: još niste završili svoju misao, ali sugovornik već misli da je sve jasno i počeo je tipkati odgovor. Nastaje nesporazum: svaki sudionik misli da je sugovornik nepažljiv prema njemu i počinje objašnjavati. Čvrsti tekst se percipira mnogo bolje, osim toga, stalne obavijesti su dosadne.

Oprezno s lajkovima i repostovima

Zakonska regulativa na Runetu postaje sve stroža, a ponovno objavljivanje ili lajkanje "smiješne slike" može nekoga uvrijediti i rezultirati postupkom pred tijelima za provođenje zakona. Za postupke maloljetnika odgovorni su njihovi roditelji. Stoga recite svom djetetu zašto na društvenim mrežama ne smijete objavljivati ​​slike i tekstove u kojima se ljudi vrijeđaju zbog svoje nacionalnosti, ismijavaju vjerski osjećaji i obredi, a posebno informacije koje se mogu smatrati opravdanjem terorizma i ekstremizma.

Izvori:

Web stranica neprofitne organizacije Childnet International

Antivirusno izdanje “Mi smo Eset”

Online škola Foxford

Sličan:

Društvena anksioznost
Odnosi parova tijekom trudnoće
Samoozljeđivanje je pokušaj otupljivanja unutarnje boli