Osjećaj za ritam je urođena ljudska sposobnost. Kao i svaka urođena kvaliteta, može se razviti vježbanjem. Maria Pukach, logoped, logoped, učiteljica u resursnom centru za obiteljsku podršku "Academy Connection", govori o tome kako nastaje osjećaj za ritam i što učiniti da ga razvijete.
Gdje točno u mozgu nastaje ritam?
Osjećaj za ritam usko je povezan s električnom aktivnošću mozga. Za to je odgovoran trup – neka vrsta srednjeg dijela, koji se nalazi pored leđne moždine. Ovdje se nalaze najvažniji centri za održavanje života: centar za termoregulaciju, centar za disanje, područje odgovorno za refleks gutanja. Odnosno, ovo je dio mozga bez čijeg normalnog funkcioniranja osoba ne može živjeti.
Godine 1975. neuroznanstvenici su eksperimentalno ustanovili da je glavni način na koji se električna aktivnost akumulira u moždanom deblu glazba. Ispostavilo se da ritam omogućuje mozgu akumuliranje električne energije potrebne za njegov rad. Drugo otkriće bilo je da ritam aktivira valnu aktivnost u različitim dijelovima mozga, dopuštajući mu da postane uzbuđen ili smiren. Ovisi o tome kakav ritam trenutno djeluje na mozak.
Sam osjećaj za ritam je urođeno svojstvo mozga. Ali naš mozak se razvija ovisno o uvjetima koji su mu stvoreni. Stoga se ova kvaliteta može razvijati – unutar kulture ili kroz posebne razrede. Ako u kulturi u kojoj dijete raste i razvija se njegov mozak ima puno ritma i glazbe, tada će se to svojstvo uspješnije razvijati. Upečatljiv primjer su afričke kulture, čiji predstavnici u pravilu imaju dobro uho za glazbu i osjećaj za ritam.
Folklor kao “baza” za razvijanje osjećaja za ritam
Kod djeteta je sasvim moguće razviti osjećaj za ritam. Za to je prikladna svaka ritmički opterećena produkcija: pjesme, pjesme, dječje pjesmice, plesovi. Najbogatija građa za razvijanje osjećaja za ritam kod malog djeteta je folklorna građa prilagođena djeci. Sadrži ritmičke sekvence u količini koju je djetetov mozak u stanju percipirati i obraditi.
Folklor se također poziva na iskustva djece jer koristi analogije koje su prisutne u životu djece. Mozak malog djeteta uvijek dobro reagira na stvari koje su izravno povezane sa životnim iskustvom iz djetinjstva: promjena godišnjih doba, prijevoz, životinje. Obično su male veličine i jednostavnog ritma te ih je lako reproducirati.
Čak se i dijete s malo rječnika ili ritmičkih instrumenata može pridružiti i reproducirati te obrasce. Na primjer, pokušajte s bebom ponavljati kratke pjesmice uz promjenu ritma.
Slon, slon, slon, slon,
Došao nam je ogroman slon!
Obožava gaziti.
Slon, slon, slon, slon!
Par bubnjeva, par bubnjeva
Bila je oluja.
Par bubnjeva, par bubnjeva
Došlo je do borbe.
Medo, medo, gdje su ti hlače?
Izgubljen, izgubljen.
Na tržnici za orahe
Razmijenjeno, razmijenjeno.
Lu-u-u-un plovi, lu-u-u-un
plovi, lu-u-u-un plovi… (odugotrajno)
Čavke lete, čavke lete, čavke lete
leteći! (brzo i glasno)
Galopiramo na konju, galopiramo:
Tsok-tsok, tsok-tsok.
Padajmo i ne plačimo:
Tsok-tsok, tsok-tsok.
Kuc-kuc, bubnjevi.
Kuc-kuc, bubnjevi.
Ay, chick-chick-chick, bubnjevi.
Velika stopala
Hodao cestom:
Vrh, vrh, vrh!
Mala stopala
Trčanje stazom:
Top-top-top-top-top!
Što je u grbi? Novac.
(u ritmu lupati po djetetovim leđima)
Tko je to stavio? djed.
U što si ga stavio? Kutlačom.
Koji? Pozlaćen,
Pobakreno na vrhu.
Jedva, jedva
Vrtuljke su se počele vrtjeti.
I onda, onda, onda
Svi trčite, trčite, trčite!
Tiho, tiho, ne žuri,
Zaustavite vrtuljak!
Jedan-dva, jedan-dva,
U glavi se vrti.
Sjedio sam najbolje što sam mogao i micao rukama.
A kad sam potpuno umoran, "Dosta!" – rekla sam strogo.
Ne žele se smiriti – sve se više komešaju.
Onda ćemo učiniti ovo: otjerat ćemo kosu!
Kš-kš-kš-kš-kš!
(kose pomaknute na ramena)
Sjedio sam što sam jače mogao i pomicao ramena.
A kad sam potpuno umoran, "Dosta!" – rekla sam strogo.
Ne žele se smiriti – sve se više komešaju.
Onda ćemo učiniti ovo: otjerat ćemo kosu!
Kš-kš-kš-kš-kš!
(kosa se pomaknula do ušiju, možete dodati obraze, noge i druge dijelove tijela)
Ritam igre uključuju izmjenu brzih i sporih ritmova. Uz razne pjesmice i pjesmice, pozovite djecu da rukama otkucaju ritam – ili to učinite umjesto njih.
Ne samo folklor: kako drugačije razviti osjećaj za ritam
Osim pjesmica i dječjih pjesmica, postoje i drugi načini da razvijete djetetov urođeni osjećaj za ritam. Neki dobri za bebe i malu djecu uključuju pjevanje vaše omiljene pjesme dok lagano ljuljate bebu u ritmu. Ovaj tempo pokret pomaže u razvoju djetetove percepcije glazbenog ritma.
Također je važno djeci predškolske dobi pokazati kako glazba utječe na ritam pokreta tijela. Kad malo dijete vidi da se njihate, lupkate nogom ili plešete, ono će vjerojatno htjeti oponašati te pokrete. Primjer odraslih ključan je za razvijanje djetetove navike kretanja uz glazbu i razvijanje osjećaja za ritam.
Možete se poslužiti i rekvizitima: dajte djetetu tamburu ili bubanj, uzmite isti instrument za sebe, uključite glazbu i svirajte zajedno uz omiljene pjesme. Naučiti osjetiti ritam pomaže ne samo zvuku instrumenta, već i pokretima uključenim u sviranje.
Kako bi se djeca osjećala ugodno uz različite glazbene ritmove, morate s njima slušati različite žanrove glazbe. Istodobno, korisno je upotrijebiti maštu i kretati se u ritmu – pokreti i ovdje igraju ključnu ulogu u razvijanju osjećaja za ritam. Tijekom takvih igara svakako pohvalite dijete, odobravajte pokrete koje je izmislilo i ponavljajte ih s njim.
Razgovarao Igor Aleksandrov
Foto: Pexels, Pixabay