Posljednjih godina izraz "psihosomatika" postao je iznimno popularan. Na svakom uglu pričaju o psihosomatskim uzrocima dječjih bolesti, upućuju psihologu zbog zatvora ili kašlja. Mogu li pritužbe iz djetinjstva doista biti psihosomatske? Shvatimo to zajedno.
Psihosomatika kod djece uzrokuje
Prije nego odgovorimo na ovo pitanje, definirajmo što točno podrazumijevamo pod pojmom “psihosomatike”.
Psihosomatika je grana kliničke psihologije koja proučava odnos psiholoških, emocionalnih i društvenih fenomena s tjelesnim bolestima. I to ima sasvim racionalno opravdanje, budući da je u suvremenoj medicini naglasak na biopsihosocijalnom modelu razvoja bolesti. To znači da se svi čimbenici koji dovode do bolesti dijele u 3 vrste: biološki (primjerice genetika, virusi i bakterije), psihološki (stres, depresija i druge poteškoće) i društveni (obiteljski odnosi, politička situacija, kultura itd.).
Na temelju ovog modela, neki čimbenici rizika doista se mogu povezati s psihičkim stanjem, jer tijekom stresa tijelo troši energiju koja bi mogla biti korisna imunološkom sustavu za zaštitu od virusa i bakterija. No, ako je riječ o čestim prehladama ili alergijskim reakcijama, ipak je potrebna prisutnost biološkog faktora – virusa, bakterije ili alergena.
Pa smo shvatili. Razmotrimo sada kako psihološko stanje djeteta može utjecati na pojavu alergijskih reakcija, kašlja i zatvora.
Psihosomatika alergija kod djeteta
Prvo što je važno podsjetiti je da je kod alergija uvijek važno uzeti u obzir ne samo psihičku, već i alergijsku komponentu. Stres može samo pojačati manifestacije alergijske reakcije, ali nikako ne može biti njezin uzrok. To znači da ako dijete razvije alergiju, svakako se trebate obratiti alergologu-imunologu kako biste odabrali terapiju i identificirali alergene.
Međutim, kao što smo već rekli, biopsihosocijalni model razvoja bolesti naglašava važnu činjenicu utjecaja stresa na manifestaciju upravo ove bolesti. Na primjer, ako vaše dijete pati od alergijskih reakcija, one mogu biti teže nego inače tijekom razdoblja tjeskobe. To znači da je to razlog za formiranje i njegovanje djetetove psihičke fleksibilnosti: naučiti ga vještinama da se nosi s emocijama, mislima i situacijama koje ga okružuju.
Psihosomatika kašlja kod djeteta
Kašalj je složeni refleksni čin čiji je cilj oslobađanje dišnih putova od stranih tijela ili kemikalija. Međutim, ponekad naše tijelo čini pogrešku reagirajući refleksom kašlja na psihogeni stres, a ne na "fizičke agresore".
Mehanizam psihogenog kašlja nije u potpunosti shvaćen, a najvjerojatnije su u njegovom nastanku uključeni teška tjeskoba i stres. U slučaju psihogene bolesti, centar za kašalj je stalno u stanju uzbuđenja. Svaki provocirajući čimbenik izaziva refleks kašlja. Ovaj kašalj karakterizira prisutnost bolnih simptoma s negativnim rezultatima pregleda i odsutnošću fizičke patologije.
Psihogeni kašalj može se javiti zbog jakog stresa, nepovoljnog obiteljskog okruženja, nakon traumatskih događaja, tjeskobe i problema u školi ili povećane pažnje roditelja ako je dijete često bolesno. Zanimljivo je da kašalj može nestati brzim govorom, brzim izgovaranjem riječi ili tijekom spavanja.
Psihosomatska konstipacija kod djece
Zatvor kod djece može nastati zbog mnogo razloga, a njihovo pravilno prepoznavanje postaje ključ učinkovitog liječenja. Najprije se utvrđuje postoje li neki mehanički razlozi (kompresija ili upala crijeva i sl.), zatim se utvrđuje kako se dijete hrani (čest problem je nedostatak vlakana ili nepravilan ritam prehrane), zatim isključujemo endokrine bolesti (primjerice hipotireoza) .
I samo ako se isključe svi tjelesni uzroci, pretpostavit ćemo psihogene uzroke. Kod djece mlađe od 10 godina čest je problem funkcionalni zatvor zbog straha od odlaska na WC. To je moguće ako je dijete nekoć patilo od zatvora zbog prehrambenih navika: na primjer, jelo je malo vlakana, a zatim osjetilo jaku bol dok je išlo na WC. Tako je nastao lanac "odlazak na WC – jaka bol". U tom slučaju dijete može samostalno obuzdati nagon za odlaskom na zahod, odbiti, reći da ne želi ići na zahod, čime pogoršava situaciju.
Još jedan čimbenik čest kod starije djece je sindrom iritabilnog crijeva. U ovom slučaju, zatvor se može pojaviti u pozadini ozbiljnog stresa (na primjer, tijekom niza testova, testa ili Jedinstvenog državnog ispita). To se događa jer tijekom razdoblja stresa tijelo oslobađa kortizol, norepinefrin i adrenalin. Ovi hormoni usporavaju probavu hrane, funkcioniranje želuca i crijeva – u vrijeme opasnosti tijelu nije isplativo trošiti energiju na to.
Kako provjeriti je li bolest doista uzrokovana psihosomatikom
Prvo što nam je važno učiniti je potražiti savjet stručnjaka. Za alergijske reakcije to je alergolog-imunolog, za kašalj – pedijatar i pulmolog, za zatvor – pedijatrijski gastroenterolog. Samo specijalizirani stručnjaci moći će provesti potpuni pregled djeteta i utvrditi postoje li somatski razlozi za postojeće pritužbe.
I samo ako tegobe nisu u potpunosti objašnjene fizičkim zdravstvenim stanjem, a dijete ima primjetne poteškoće s mentalnim zdravljem, možemo početi raditi s psihosomatskim razlozima.
Da biste to učinili, važno je potražiti savjet dječjeg psihijatra ili psihoterapeuta. Specijalist će moći provesti potpunu dijagnozu, utvrditi ima li dijete depresivne i anksiozne poremećaje i razviti plan pomoći. To može biti kognitivno bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija oba.