Suvremeni život nezamisliv je bez znanja stranog jezika, stoga većina roditelja nastoji svoje dijete (uglavnom) početi učiti engleski jezik što je ranije moguće. Je li točna?
Rani početak učenja stranog jezika zadovoljava potrebe odraslih odgovornih za obrazovanje mlađe generacije. Danas se u većini predškolskih ustanova djeca poučavaju engleski od najranije dobi. Za razliku od drugih disciplina dodatnog obrazovanja, poučavanje stranog jezika roditeljima se čini značajnijim i važnijim za razvoj inteligencije, kognitivnih i verbalnih sposobnosti od ostalih općerazvojnih aktivnosti. I doista je tako.
Stranac u vrtiću
Prema metodama podučavanja stranog jezika maloj djeci, glavni zadatak nastave s djecom je razviti osobne kvalitete:
- sposobnost slušanja sugovornika;
- odgovarati na njegove riječi na pristupačne načine;
- pronaći opcije za govorna rješenja;
- pokazati snalažljivost, interes i strpljenje;
- naučiti se snalaziti u situaciji;
- postavljati pitanja;
- međusobno uspoređivati jezične i kulturne pojave.
Takva priprema pomoći će djetetu da dođe do temeljnog otkrića: pojmovi koje poznaje na svom materinjem jeziku mogu se s istim uspjehom izraziti na drugom jeziku, gdje drugi oblici izražavanja služe istim komunikacijskim svrhama kao i na njegovom materinjem jeziku. Ali kako bi proces učenja bio koristan, potrebno je uzeti u obzir mnoge čimbenike: ako dijete ima dobno zaostajanje u razvoju govora ili neverbalnog figurativnog mišljenja, tada učenje drugog jezika ima negativan učinak. utjecaj na više mentalne funkcije, inhibirajući njihovo formiranje (A.A. Leontyev "Psihološki preduvjeti za rano usvajanje stranog jezika", 1985.).
Opažanja znanstvenika
Formiranje djetetovog govora u prirodnom razvoju završava do 5. godine života. To je proces kvalitativnih promjena, uslijed kojih stečeni (prvi) jezik djetetu postaje istinski materinji. "U dobi od 5-6 godina djeca po prvi put uče izvoditi svjesne operacije sa svojim materinjim jezikom", kaže Lyudmila Pryanichnikova, učiteljica u Centru za jezično obrazovanje. “Odnosno, ovladavaju vještinama jezične analize i stoga su spremni za svjesno proučavanje stranog jezičnog materijala.”
Ali ako iz nekog razloga dijete nije spremno za ovu vrstu aktivnosti, ne može ga se prisiljavati. Negativan stav prema stranom jeziku stvorit će uporno odbacivanje i nevoljkost učenja bilo kojeg stranog jezika u budućnosti.
“Psiholozi smatraju da je predškolska dob najpovoljnija za početak učenja stranog jezika”, nastavlja učiteljica. “U pravilu se dijete od 5 godina smatra prilično spremnim za nastavu.” U tom razdoblju aktivno svladava sve govorne vještine. “Poznato je da dijete govorom ne vlada mehanički, već obavlja složene mentalne operacije – analizira, izvodi pravila, klasificira i generalizira”, kaže Ljudmila Prjaničnikova. – To se događa, naravno, nesvjesno. Ako u tom razdoblju života dijete ima kontakt s drugim jezikom, tada se njegovo svladavanje odvija na isti način kao i svladavanje materinjeg jezika – lako i prirodno.”
Tri četiri pet…
Prema eksperimentu provedenom u Centru za jezično obrazovanje Državnog sveučilišta u Astrahanu, četverogodišnja djeca uče gradivo puno sporije od petogodišnjaka i starijih. Reakcije su im spontane, emocije naviru, pozornost se stalno prebacuje s jedne teme na drugu. "Igra uloga, koja je od najveće važnosti u podučavanju stranog jezika, nije dosegla razvijene oblike", objašnjava Lyudmila Pryanichnikova. “Osim toga, četverogodišnja djeca još ne govore dovoljno dobro svoj materinji jezik. Ali djeca u dobi od 5 godina imaju dobar govorni sluh i žilavo jezično pamćenje, a vrlo im je razvijena i emocionalna i figurativna percepcija jezika.”
Istraživači su primijetili još jedan važan obrazac: ne samo da su četverogodišnjaci zaostajali za petogodišnjacima u svojoj prvoj godini, nego su i napredovali sporije u svojoj drugoj godini nego petogodišnjaci u prvoj. Ovo zapažanje omogućilo je znanstvenicima da zaključe kako "postoji određeni negativan utjecaj ranog početka učenja stranog jezika na daljnji tijek učenja." Stručnjaci nastavu stranog jezika u dobi od četiri godine smatraju neprimjerenom.
“Što se tiče trogodišnje djece, još se manje govori o njihovom savladavanju stranog jezika u procesu više ili manje svjesnog učenja u grupi”, nastavlja Prjaničnikova. – U ovoj dobi dijete tek počinje svladavati gramatički oblikovan govor na materinjem jeziku, dijaloški govor tek nastaje. Rječnik djeteta mlađeg od 3 godine obogaćuje se gotovo isključivo gomilanjem pojedinačnih riječi i tek nakon 3 godine počinje ubrzano rasti zbog ovladavanja zakonima tvorbe riječi i oblika. Edukativne aktivnosti i aktivnosti kolektivne igre još im nisu dostupne.”
Zašto je djeci lakše
Djeca predškolske dobi brže i fleksibilnije pamte jezično gradivo nego u kasnijim godinama, imaju prirodnu motivaciju za komunikaciju i ne postoji jezična barijera, odnosno strah koji ih sprječava u komunikaciji na stranom jeziku.
Osim toga, petogodišnje dijete već je sposobno za manje ili više dugotrajnu koncentraciju pažnje, stječe sposobnost za svrsishodnu aktivnost, ovladava dovoljnim vokabularom i zalihama govornih obrazaca za zadovoljenje svojih komunikacijskih potreba, kaže Ljudmila Prjaničnikova.
No, u svakom slučaju, roditelji trebaju imati na umu da dob u kojoj se počinje učiti strani jezik može varirati ovisno o psihofizičkoj spremnosti djeteta. Važno je uzeti u obzir stupanj njegovog razvoja i spremnosti za učenje stranog jezika u ovoj dobnoj fazi.
Fotografija: Collection/iStock