Čime hraniti alergičnu osobu

Hipoalergenu dijetu treba slijediti ne samo kod alergija na hranu i atopijskog dermatitisa, već i kod svih drugih alergijskih bolesti (alergijski rinitis, alergijski laringotraheitis, bronhijalna astma, peludna groznica).

Ova dijeta se propisuje uzimajući u obzir individualne karakteristike bolesti kod svakog djeteta pojedinačno, obraćajući pozornost na alergije na određenu hranu. Tako, na primjer, hipoalergenska dijeta može biti mliječna, bezmliječna, uzimajući u obzir netoleranciju na određene vrste žitarica itd.

S nespecifičnom dijetom iz prehrane se isključuju:

    “Obligate alergeni”, odnosno proizvodi koji najčešće izazivaju alergijske reakcije (jaja, riba, plodovi mora, mahunarke: grašak, grah, soja, kikiriki; orasi, med, jagode, šipak, kivi, dinja, crni ribizl, gljive). Ekstraktivne tvari, začini (bilje, začini) koji iritiraju sluznicu probavnog trakta i povećavaju njegovu propusnost za alergene iz hrane. Isključivanje ekstraktivnih tvari postiže se zamjenom mesnih juha juhama od povrća, prženim povrćem i mesom – kuhanim i kuhanim na pari. Jela i proizvodi koji sadrže aditive (boje, konzervanse, začine). U bojila spadaju: tartrazin (E 102) i žuto-narančasta boja (E 110). Konzervansi – benzojeva kiselina (E 210), benzoati (E 211-219), sorbinska kiselina (E 200-203). Dodaci okusu – natrijev glutamat (E 621) i slični (E 622-625). Konzervirana hrana, suhomesnati proizvodi, gazirana pića i sl. su isključeni. Oslobađači histamina (namirnice koje pospješuju proizvodnju histamina) – jagode, citrusi, čokolada, kava, rajčice, banane, kikiriki, riba.

Neki proizvodi se pojavljuju u više pozicija, jer mogu biti i alergeni i oslobađači histamina (npr. čokolada, agrumi, kikiriki itd.) 

Djeca s alergijama na hranu često ne podnose žitarice. Najčešće postoji netolerancija na raž, pšenicu, rjeđe – zob, rižu, kukuruz, heljdu, ječam.

S godinama, kod djece od 2 do 7 godina, smanjuje se preosjetljivost na proizvode poput kravljeg mlijeka, jaja i pšenice. Dok kod starije djece raste uloga alergena poput ribe, celera, kikirikija, badema, lješnjaka, indijskih oraščića, rajčice.

Dopušteno ovisno o prenosivosti:

    razne žitarice (osim krupice); fermentirani mliječni napitci (kefir, bifilin, acidophilus); mesni sirevi (govedina, kunić, puretina); , tikvice, svijetla bundeva, peršin, kopar, mladi grašak, bobičasto voće – zelene jabuke, kruške, svijetle sorte trešanja i šljiva, sokovi od gore navedenog voća i bobičastog voća razrijeđeni su s 1/ 3 prokuhane vode; crni čaj bez arome; rafinirano biljno ulje (kukuruzno, suncokretovo, maslinovo); “Darnicki” kruh, nezaslađeni kukuruzni i rižini štapići i pahuljice. Koristi se predobrada nekih proizvoda: krumpir, oguljen i sitno nasjeckan, namače se u hladnoj vodi 2-12 sati, ostalo povrće i žitarice namaču se 1-2 sata, meso se dva puta kuha.