Naseljavanje i kolonizacija crijeva novorođenčeta je fiziološki proces u čijem formiranju nedvojbena uloga pripada majci djeteta. Naseljavanje probavnog trakta bebe različitim vrstama bakterija počinje gotovo tijekom poroda, odnosno u trenutku prolaska kroz majčin porođajni kanal.

Važnost pravilne mikroflore za bebu

O pravodobnoj i pravilnoj kolonizaciji ovise procesi adaptacije novorođenčeta, kao i daljnje održavanje rasta korisne mikrobne flore. U razdoblju nezrelosti gastrointestinalnog trakta i nedostatka enzimske aktivnosti tijela, mikroflora osigurava prilagodbu i toleranciju djetetova tijela na agresivne čimbenike. I u ovom pitanju dominantna uloga pripada prirodnoj flori trudnice.

Rezultati suvremenih istraživanja

Rezultati suvremenih istraživanja

Rezultati istraživanja provedenih među trudnicama pokazali su da se u tijelu trudnice sustavno javlja spontana smrt mikroorganizama, što je uvjetovano različitim čimbenicima. Kao rezultat smrti mikrobne flore oslobađaju se specifični antigeni uz njihovu daljnju sorpciju (apsorpciju u krv). Unošenje ovih antigena kroz placentu u fetus dovodi do nakupljanja antitijela na njih u fetalnom timusu. Nakon rođenja, ta se antitijela, kako organski sustavi sazrijevaju, talože u limfnom tkivu povezanom s gastrointestinalnim traktom i tako tvore zaštitnu funkciju djetetova tijela.

Imunološka memorija je zaštitna barijera za odrasle osobe

Imunitet djeteta zadržava informacije o mikrobiološkim uzročnicima koji su u maternicu ušli u fetus od majke kroz placentu, tvoreći takozvanu imunološku memoriju. U budućnosti, ova memorija daje trajni imunitet odrasloj osobi.

Prednosti ranog dojenja

Naseljavanje probavnog trakta mikrobnom florom u novorođenačkom razdoblju olakšava se stavljanjem djeteta na dojku što je ranije moguće (unutar pola sata). Od prvih minuta djetetova života crijeva naseljavaju mikrokoki, stafilokoki, enterokoki, a zatim ešerihije, klostridije te lakto- i bifidoflora. Nakon toga dolazi do značajnog povećanja normalne flore, što karakterizira fiziološku kolonizaciju mikrobne flore.

Majčino mlijeko kao najvrjedniji čimbenik imuniteta

Majčino mlijeko kao najvrjedniji čimbenik imuniteta

U različitim patološkim procesima (izloženost nepovoljnim čimbenicima) dolazi do poremećaja procesa stvaranja crijevne mikrobiote. Najvažnija prevencija u ovom slučaju je majčino mlijeko.

U razdoblju aktivnog dojenja na areoli bradavice dojilje nalaze se bakterije mliječne kiseline (laktobacili, bifidobakterije, enterokoki), koje s mlijekom prelaze na bebu. I ovo je još jedan važan čimbenik zašto dijete treba hraniti majčinim mlijekom, koje je pozicionirano kao "zlatni standard" u prehrani dojenčadi.

Nutritivni elementi majčinog mlijeka imaju specifičnu zaštitnu ulogu u odnosu na gastrointestinalni trakt i optimalni su za razvoj djetetovog imunološkog sustava. Ove biološki aktivne komponente dobro su proučene i identificirane su kao zaštitni čimbenici. Za daljnje stabilno formiranje mikroflore i reprodukciju normalne flore, komponente majčinog mlijeka kao što su mliječni šećer, peptidi i razne kiseline imaju važan stimulativni učinak. Ove komponente se smatraju prirodnim prebioticima jer podržavaju rast bifidobakterija i laktobacila.

Također, važnu zaštitnu ulogu majčino mlijeko ima zbog određenih mikroelemenata (to su cink, željezo, jod, selen), čija je važnost prilično dobro proučena. Mikroelementi imaju važnu ulogu u regulacijskim funkcijama organa i sustava (neuroendokrini sustav, imunološki sustav, kardiovaskularna aktivnost, mišićno-koštani sustav, središnji živčani sustav).

Važnost korisne mikroflore za nedonoščad

Crijevna mikrobiota od velike je važnosti u procesu prilagodbe nedonoščadi i rizične djece. Dakle, u nedonoščadi s kombiniranom patologijom (infekcije različitog podrijetla i oštećenja središnjeg živčanog sustava) postoji porast laktoza-negativnih enterobakterija, Escherichia coli sa slabim enzimskim svojstvima i gljivične flore (uglavnom roda Candida); bifidna flora je praktički odsutna ili se otkriva u iznimno malim količinama. U takvim slučajevima preporuča se profilaktička primjena kompleksnog imunoglobulina za ovu kategoriju djece.

Koji čimbenici doprinose normalnom formiranju mikrobiote?

Koji čimbenici doprinose normalnom formiranju mikrobiote?

Na proces normalnog stvaranja mikrobne kolonizacije crijeva utječu sljedeći čimbenici:

  • odsutnost odstupanja u biocenotičkoj niši trudnice;
  • prirodni porod;
  • dojenje, a time i rano prianjanje novorođenčadi na majčinu dojku (kolostrum koji se oslobađa prvog dana smatra se najvrjednijim proizvodom kako za pravilno formiranje djetetove mikrobiote tako i po količini hranjivih tvari koje sadrži) );
  • prisutnost djeteta i majke zajedno u rodilištu, na odjelu "Majka i dijete";
  • pravodobno otpuštanje majke i djeteta.