Kratkoća daha kod djeteta pokazatelj je problema s disanjem uzrokovanih alergijama ili raznim respiratornim infekcijama. Disanje je važna funkcija, a svaka komplikacija odmah utječe na opću dobrobit djeteta. Ali što uzrokuje otežano disanje i kako to utječe na zdravlje bebe, kada je potreban pregled kod pedijatra i liječenje? Važno je znati uzroke otežanog disanja i piskanja kod djece i kako liječiti ovo stanje.
Kada trebate zakazati pregled kod pedijatra?
Ako se tijekom disanja pojave bilo kakvi strani zvukovi (šištanje) ili otežano disanje, potrebno je posjetiti pedijatra. Zviždanje je zviždući zvuk koji se javlja kada dijete diše. Zviždanja su obično visoka i zvuče kao vjetar koji puše kroz tunel ili škripu. Oni ukazuju na suženje dišnih putova, zbog čega zrak prolazi otežano i turbulentno pri disanju. Intenzitet piskanja i njegova učestalost mogu varirati ovisno o uzroku. Osim toga, pregled kod pedijatra potreban je ako dijete razvije otežano disanje – ubrzano i površno disanje, uz osjećaj nedostatka zraka.
Ako je zvuk disanja jedva čujan ili roditelji žele biti sigurni da dijete hripa, možete se obratiti stručnjaku pozivom na +7 (499) 519-32-56. On će vam savjetovati da obratite pozornost na sljedeće znakove, čija prisutnost zahtijeva hitan sastanak s pedijatrom:
- Bebin trbuh se pomiče brže nego inače;
- Roditelji vide brzo širenje i skupljanje dojke;
- Napetost mišića vrata i izbočenje vena pri disanju ukazuje na poteškoće s disanjem;
- Nosnice se aktivno šire pri disanju;
- Koža i lice postaju crveni ili modri zbog nedostatka kisika u krvi.
Zviždanje i otežano disanje česti su kod djece s prehladom ili drugim respiratornim infekcijama. Obično nestaju kada se upala sluznice smanji. Međutim, u nekim situacijama nedostatak zraka može biti razlog za brigu i traženje hitne pomoći.
Kada dijete treba odmah pozvati liječnika?
Postoji niz znakova koji zahtijevaju hitan poziv liječniku, a ako se stanje brzo pogorša, onda hitnu pomoć. To uključuje:
- Iznenadno hripanje tijekom jela. Ako vaše dijete nikada nije imalo problema s disanjem i počne hripati dok jede, to može biti znak da je komad hrane ušao u dišne puteve. Potrebno je hitno ukloniti.
- Zviždanje i otežano disanje u mirovanju. Dijete ne treba ostavljati samo, pogotovo kada počne puzati ili hodati, te imati pristup malim predmetima koje može staviti u usta. Strani predmeti u dišnim putovima uzrokuju začepljenje i gušenje, uzrokujući hripanje kada dijete pokušava disati.
- Kratkoća daha ometa jelo i spavanje. Ako vaše dijete zbog nedostatka zraka ne može normalno jesti ili spavati, to može biti znak ozbiljne bolesti.
- Kratkoća daha javlja se nakon propuštene doze lijeka. Dijete koje boluje od astme i cistične fibroze treba pravodobno dobiti lijekove. Nepridržavanje rasporeda rezultirat će ponovnim pojavom simptoma. Djeca s teškom astmom također će morati nositi inhalator za hitne slučajeve.
Ako se hripanje pojavi iznenada i uzrokuje jaku nelagodu kod djeteta, hitno je potrebna liječnička pomoć.
Kratkoća daha zbog respiratornih infekcija
Kratkoća daha samo je simptom raznih poremećaja, a ukazuje na probleme s disanjem djeteta zbog problema s dišnim putevima. Uzroci mogu biti različiti, od akutnih infekcija do autoimunih bolesti. Najčešće se otežano disanje javlja zbog bakterijskih i virusnih infekcija koje zahvaćaju donje dišne putove. Uzrokuju akutnu upalu, oticanje sluznice i nakupljanje sluzi, sužavajući dišne putove do te mjere da dijete ne može u potpunosti disati. Posebno teška kratkoća daha javlja se kod bronhiolitisa, bronhitisa, upale pluća i lažnog sapi.
Uloga alergija i genetske patologije
Često se nedostatak daha javlja zbog alergija, a to ne može biti samo manifestacija peludne groznice, već i reakcija na hranu i anafilaksija. Dišni putovi koji prenose zrak u pluća reagiraju na alergen oticanjem i stvaranjem dodatne sluzi, što uzrokuje zviždanje i otežano disanje. Vaše dijete može biti alergično na mnoge tvari koje se prenose zrakom, uključujući prašinu, grinje, pelud, dlaku kućnih ljubimaca i perut, plijesan i insekte. Osim toga, alergije se javljaju kao odgovor na određenu hranu, uključujući u obliku anafilaktičkih reakcija, s oticanjem jezika, grkljana i opuštenog tkiva vrata.
Alergijske bolesti s genetskom predispozicijom, poput bronhijalne astme, često uzrokuju kratkoću daha kod djece. Astma se obično javlja kada je izložen potencijalnom alergenu iz zraka, uzrokujući kroničnu upalu u bronhijalnim cijevima, spazam glatkih mišića i povećanu proizvodnju sluzi. To dovodi do piskanja i nedostatka zraka.
Cistična fibroza je još jedna genetska, nasljedna bolest koja uzrokuje otežano disanje i piskanje. Nastaju zbog lučenja guste sluzi koja začepljuje dišne putove.
Što još ometa disanje i uzrokuje kratak dah?
Kronični refluks kiseline, u kojem se sadržaj želuca i klorovodična kiselina refluksiraju kroz jednjak u grlo, može dovesti do problema s disanjem. Kiselina uzrokuje iritaciju sluznice dišnog trakta, oticanje i začepljenje, što rezultira hroptanjem, otežanim disanjem i napadajima nedostatka zraka.
Opstruktivna apneja u snu javlja se kada su dišni putovi privremeno blokirani. Čest uzrok ovog stanja su povećani krajnici ili adenoidi. Uslijed infekcije tkivo se povećava u volumenu, bubri i djelomično začepljuje dišne putove, što dovodi do piskanja pri disanju i hrkanja noću.
Neuobičajeni uzroci piskanja i ozbiljnih problema s disanjem u dojenčadi uključuju tumore u grlu i prsnoj šupljini, disfunkciju glasnica, urođene srčane probleme, abnormalnosti gornjih dišnih putova i probleme s cirkulacijom. za njih, uz otežano disanje i piskanje, tipične manifestacije mogu biti kašalj, blijeda ili plavičasta koža, nemir i usporen tjelesni razvoj te česte prehlade.