Prema riječima stručnjaka, posljednjih godina bilježi se porast broja djece s težim poremećajima govora. Prema međunarodnim statistikama, 17,5% djece predškolske dobi ima poremećaj govora. I što se prije dijagnosticiraju, to će liječenje biti učinkovitije. Uzroci poremećaja govora leže u oštećenju središnjeg živčanog sustava koje se javlja tijekom prvih mjeseci djetetova života, prenatalnog i perinatalnog razdoblja. Svetlana Belyakova, logoped u Posebnom obiteljskom centru "Seven-Ya", govori o tome kako logopedi traže i primjenjuju nove metode za najproduktivniji korektivni rad, što su neuroigre, koliko su korisne i čemu su usmjerene.

Što su neuroigre?

Da li je djetetov govor primjeren njegovoj dobi, trebali biste saznati kod dječjeg logopeda. I to treba učiniti u 2-3 godine: to je razdoblje koje je najpovoljnije u pogledu razvoja govora kod bebe.

Kod djece koja dolaze logopedu sve su češće sljedeće dijagnoze:

  • minimalna moždana disfunkcija (MCD);
  • poremećaji iz autističnog spektra (ASD);
  • poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD);
  • i drugi.

U tom smislu logopedi traže i primjenjuju nove metode za što produktivniji korektivni rad. Inovativne tehnologije koje se koriste u logopedskoj praksi ne smatraju se neovisnima, već služe kao učinkovit dodatak općeprihvaćenim, najpopularnijim tehnologijama i vremenski testiranim metodama.

Igre uključuju bebin mozak, razvijaju koncentraciju, pamćenje, govor, izvedbu, mišljenje, finu i grubu motoriku, sposobnost snalaženja u prostoru te aktiviraju govor. Uz pomoć neuroigara možete umiriti svoje dijete i pomoći mu da se nosi sa svojim emocijama.

Neuroigre za razvoj govora

Kako razumjeti da dijete ima problema?

Roditelji trebaju obratiti pozornost na to da je dijete hiperaktivno, da ne čuje odrasle, da ne odgovara na komentare ili da je, naprotiv, presporo i pasivno te da ima poteškoća u savladavanju programa rada. Nerijetko takva djeca uz poremećaje govora imaju i probleme s koordinacijom, grubom i finom motorikom te motoričkom nespretnošću. S tim u vezi, logopedi trebaju u svoj rad uključiti igre koje djetetu mogu pomoći u reguliranju njegove koordinacije, pažnje, motorike i govora.

Glavna svrha korištenja takve gimnastike je poboljšati razvoj govora kod djece. Skup vježbi odabiru logopedi za:

  • poticanje govorne aktivnosti;
  • razvijanje slušno-verbalne pažnje;
  • poboljšanje moždanih procesa koji su odgovorni za govor;
  • razvoj kognitivnih procesa (pamćenje, pažnja, mišljenje).

Često su te sposobnosti oslabljene kod djece s teškoćama u razvoju. Za razumijevanje stupnja poremećaja u percepciji i reprodukciji ritma, za izgradnju sveobuhvatnog popravnog rada za prevladavanje ne samo govornih, već i motoričkih poremećaja, provodi se dijagnostika.

Dijagnostika

Dijagnostika uključuje sljedeće.

  1. Razgovor s djetetom. Djeca često ne izgovaraju riječi, već izgovaraju samo pojedine slogove (bilo početne ili naglašene). Ako dijete samo djelomično izgovara riječ, to ukazuje na kršenje slogovne i ritmičke strukture riječi. U rečenici također mogu biti izostavljeni prijedlozi i riječi.
  2. Brojanje pljeskanja (odrasli plješće rukama, a dijete broji ako može).
  3. Ponavljanje pljeskanja za odraslom osobom uz zadržavanje broja udaraca.
  4. Ponavljanje pljeskanja za odraslim uz održavanje ritmičkog obrasca.
  5. Promatranje motoričkog razvoja djeteta: kako puže i hoda.

Neuroigre za razvoj govora

Primjeri neuroigara

Suvremeni logopedi sve više počinju uvoditi neuroigre u korektivni rad na razvoju govora kod djece s govornim poremećajima.

Vježbe koje najčešće koriste stručnjaci.

1. Vježbe koje povećavaju tonus moždane kore
  • Uhvatite ušne resice i povucite ih gore-dolje. Uhvatite sredinu ušiju i povucite ih naprijed-nazad i lijevo-desno.
  • Srednjim i kažiprstom obje ruke istovremeno masirajući kružnim pokretima "ocrtajte" konture obraza.
  • Otvorite usta što je moguće šire i pokušajte zijevati, pritišćući vršcima prstiju zglob koji povezuje gornju i donju čeljust. Rastegnut će se i brzo ćete ga pronaći.
2. Vježbe usmjerene na poboljšanje kvalitete prijenosa informacija s jedne hemisfere na drugu
  • Zabavni vrt

    Dijete treba staviti predmete u dvije košare. Ako naziv artikla sadrži glas [a], tada ga trebate staviti u lijevu košaricu. Ako je zvuk [y], idite udesno. Odaberite slike s predmetima na temelju zadatka.
  • Čiji predmet?

    Iz lavora sa suhim sadržajem (punjenog pijeskom, grahom, šarenom rižom i sl.) dijete vadi jedan po jedan predmet i stavlja ga uz određeni zvučni simbol. Primjer: ako ime ima glas [k] – stavite ga jednom rukom, ako riječ ima glas [zh] – stavite ga drugom rukom.
  • Čarobni štapići

    Dijete naizmjence izgovara riječi prikazane na slikama. Prikazuje mu se kartica s pripadajućom cijevi/štapićem (npr. slika s glasom [v] – žuta, slika s glasom [r] – plava).

Sve ove vježbe mogu se izvoditi na automatizaciji zvukova, na raznim leksičkim temama itd.

  • Nos-uho

    Lijevom rukom morate uhvatiti desno uho, desnom rukom – nos. Zatim pljesnemo rukama i promijenimo ruke upravo suprotno. Paralelno s vježbom izgovaramo glasove, slogove ili riječi.
3. Vježbe koje povećavaju razinu samokontrole (ritmičke promjene položaja ruku)
  • Neuro tables

    U ovim igrama morate istovremeno pronaći identične objekte s različitih strana s obje ruke. Predmeti mogu biti potpuno različiti: ptice i životinje, brojevi, brojevi, slova itd.
  • Šaka-dlan


    Izgovor niza slogova prema predloženom ritmičkom obrascu. Dijete istovremeno plješće i izgovara niz slogova, ističući naglašeni slog pljeskom.
  • Crtanje u ogledalu potiče percepciju informacija i poboljšava njihovo pamćenje. Na praznom listu papira, držeći olovku ili flomaster u obje ruke, istovremeno crtajte zrcalno simetrične crteže i slova, dok izgovarate glasove, slogove ili riječi kako biste automatizirali glasove.

Neuroigre se mogu koristiti ne samo za korekciju razvoja djece s teškoćama u razvoju, već i za razvoj viših mentalnih funkcija kod djece koja se normalno razvijaju – sve do nadarenosti. Uz pomoć posebno odabranih vježbi tijelo usklađuje rad desne i lijeve hemisfere te razvija interakciju između tijela i intelekta. Svaka od vježbi stimulira određeno područje mozga i uključuje mehanizam za spajanje misli i pokreta, a pridonosi i razvoju koordinacije pokreta i psihofizičkih funkcija.