Ako postoji dosta preporuka o prehrani beba u prvoj godini života, a mnoge publikacije posvećene su uvođenju komplementarne hrane, onda je teže pronaći jelovnik prehrane nakon godinu dana. Tijekom tog razdoblja dječja prehrana se značajno proširuje i uključuje većinu grupa namirnica, a roditelji se često izgube u protoku informacija: što se smije uključiti u prehranu, a koje namirnice zasad izbjegavati. Koje povrće, voće, žitarice odabrati, koja jela od ribe i mesa pripremiti kako bi djeca dobila sve tvari potrebne za rast i razvoj? Razgovarajmo o dječjem jelovniku nakon godinu dana detaljnije.
Opće preporuke o prehrani
Općenito, principi prehrane ostaju nepromijenjeni, kao i kod uvođenja komplementarne hrane. Važno je postupno proširivati prehranu dodavanjem sve više sigurnih i zdravih namirnica. Ali metode kulinarske obrade hrane i stupanj njezinog mljevenja se mijenjaju, što zahtijevaju promjene povezane sa starenjem u dentofacijalnom aparatu i probavnom sustavu.
Kako bi hrana bila raznolika i zdrava te što je više moguće zadovoljila djetetove potrebe, vrijedi napraviti jelovnik za nekoliko dana unaprijed kako se jela ne bi često ponavljala i bebi ne dosadi. Važno je zapamtiti da zdrava prehrana uključuje mliječne proizvode koji se svakodnevno koriste na različite načine. Djeci se riblja jela daju ne više od 1-2 puta tjedno, meso – do četiri do pet puta tjedno (uključujući riblje dane). Svakodnevno su potrebne i žitarice, voće i povrće u raznim vrstama i mogućnostima toplinske obrade. Jedan dan u tjednu može biti bez mesa, hrana u tom razdoblju ne uključuje ni meso ni ribu.
Sastavljanje jelovnika hrane
Na temelju podataka o potrebnom dnevnom i tjednom sastavu proizvoda sastavlja se prehrambeni jelovnik. Predviđeno je u trajanju od 7 do 14 dana. Neiskusnim roditeljima to se na prvi pogled može činiti teškim, iako je sastavljanje jelovnika hrane sasvim poznata i jednostavna stvar koja uvelike olakšava život obitelji.
Danas na Internetu možete uzeti gotove rasporede danima i tjednima kao osnovu, prilagođavajući ih ukusu djeteta i obiteljskim setovima hrane. Prilikom sastavljanja prehrambenog jelovnika važno je znati norme dnevne potrošnje određenih namirnica i jela: koje povrće i voće je potrebno dnevno, koje vrste mesa ili ribe treba uvesti u prehranu s kojom učestalošću i kako za dopunu obroka.
Ako postoji potreba da se jedno jelo na jelovniku zamijeni drugim, važno je da njihova nutritivna vrijednost i sadržaj kalorija budu približno jednaki. Masne proizvode zamjenjujemo masnom hranom, riblje bjelančevine mesom ili peradi, ugljikohidrate iz jednih žitarica drugima.
Zamjenjive namirnice u dječjoj prehrani
Djeca su često hirovita za stolom, dajući prednost određenim vrstama hrane i glatko odbijajući sve druge vrste hrane. Nakon godinu dana problem selektivnosti hrane postaje sve izraženiji, a roditeljima su često potrebna znanja o adekvatnoj zamjeni jedne hrane drugom.
Dakle, ako djeca ne jedu dobro kruh, tjestenina, žitarice i pekarski proizvodi mogu postati zamjenjivi proizvodi. Ako djeca ne jedu dobro meso, može se privremeno zamijeniti ribom, mliječnim proizvodima, sirom i svježim sirom. Biljne i životinjske masti su u određenoj mjeri zamjenjive; povrće također može varirati međusobno – repa s krumpirom, kupus s mrkvom itd. U prosjeku, dnevno i tjedno, djeca bi trebala dobiti sve količine koje su im potrebne od proizvoda odabranih u tjedni izbornik komponente proteina, masti i ugljikohidrata. Osim toga, prehranu treba obogatiti mineralnim i vitaminskim komponentama, antioksidansima i biološki aktivnim spojevima koji su potrebni za rast i razvoj.
Kako roditelji mogu pravilno pripremiti obroke?
U drugoj godini bebinog života roditelji bi trebali postupno mijenjati način kuhanja kako bi razvili žvačne sposobnosti i potaknuli razvoj dentofacijalnog aparata. Dakle, na početku druge godine, u prvih nekoliko mjeseci, hrana uglavnom ostaje pasirana ili dobro zgnječena vilicom, kuhaju se kašice, ali se povrće i voće postupno daje u komadićima kako bi se moglo odgrizati i žvakati.
Bliže jednoj i pol godini, kada djeca već imaju do 10 zuba u ustima, možete postupno uvoditi sve gušću hranu tako da ih djeca aktivno žvaću – mesne okruglice i kotlete ili komade mesa koji su jako kuhani do vlakana; kruh u komadima, kaša od cjelovitog zrna, povrće u kockama, kuhano dok ne omekša. Do treće godine roditelji djeci ne bi smjeli davati slatkiše i čokoladu, zamjenjujući ih marmeladom, džemom i keksima. U prosjeku nakon godinu dana potrebno je pet obroka uz dodatne lagane međuobroke, za njih bi roditelji trebali koristiti jogurte, voće, kekse i sokove.
Povrće s mesom, kašice s maslacem i ostalo…
U prehrani djece važne su pravilne kombinacije namirnica za bolju apsorpciju hranjivih tvari, vitamina i mineralnih komponenti. Ne manje važno je i vrijeme uzimanja određenih jela za njihovu bolju i potpuniju apsorpciju. Dakle, za što optimalniju apsorpciju mesa, potrebno ga je kombinirati s povrćem, idealno svježim, ali prihvatljiva su i jela kuhana, pirjana i kuhana na pari. Korisno je kombinirati povrće s biljnim uljima, a kašu s maslacem.
Za jutarnji obrok planiraju se jaja, povrće, svježi sir, riba, kaša od raznih jela, a od pića mliječni proizvodi, voćni napici, čaj sa začinskim biljem, kompot.
Za ručak je potrebno uključiti juhe, juhu od kupusa, kao i glavna jela od mesa i ribe s prilozima. Maksimalna količina proteinske hrane treba biti u prvoj polovici dana, dok se druga polovica sastoji od mliječnih proizvoda, žitarica, voća i povrća. Uz glavne obroke obavezno poslužite toplu hranu.
Nakon godinu i pol, ručku bi trebali prethoditi lagani zalogaji od povrća – salate, kriške kako bi se potaknulo odvajanje probavnih sokova i aktivna apsorpcija hrane. Za popodnevni snack trebali biste dati prednost fermentiranim mliječnim proizvodima s ugljikohidratnim komponentama – pecivima, kolačićima, palačinkama, voću. Nakon svakog obroka djetetu treba ponuditi piće.